Kako odabrati najbolju vrstu psihoterapije za sebe
U Hrvatskoj je registrirano oko 25 različitih psihoterapijskih pristupa, pa kako onda znati koji je najbolji put za vas? Trenutačno najpopularnije ...
Novo istraživanje donosi osnovne smjernice o tome kako se izboriti s negativnim mislima o sebi i kako uvidjeti pozitivne i dobre stvari u sebi. Istraživanje navodi šest osnovnih pitanja (kritika) koje mlade osobe, a nerijetko i odrasle, najčešće postavljaju sebi:
Jesam li privlačan (privlačna)?
Osobe koje se opterećuju lijepim izgledom i razočarane su u sebe – uglavnom svoj izgled uspoređuju s fotografijama filmskih ili estradnih zvijezda i manekenki. Ono što treba shvatiti – nije u stvarnosti sve tako – zbog Photoshopa, stilista, šminke ili kuta snimanja.
Jesam li debeo (debela)?
Veliki broj osoba svoju težinu smatra nečim lošim bez razloga. Opet se mnogi uspoređuju sa svjetskim manekenkama koje svoju tjelesnu težinu često održavaju rigoroznim dijetama ili čak estetskom kirurgijom, po cijenu svog zdravlja. Savjetuje se odlazak liječniku ako postoji sumnja u pretilost ili sebe vidite kao osobu s viškom kilograma. Liječnik će potvrditi ili osporiti vaše mišljenje, a možete i sami pomoću kalkulatora izračunati svoj indeks tjelesne težine i znati na čemu ste.
Jesam li loš (loša) u sportu?
Osobe koje su loše u najpopularnijim sportovima ne moraju biti loše i u ostalim sportovima. Treba se fokusirati na ono što volite u sportu, bez obzira na to jeste li loši ili dobri u tome. Ostati aktivan u bilo kojem sportu – odličan je način za uklanjanje stresa i depresije, a ne moraju se svi baviti profesionalno sportom i ne mogu svi biti „najbolji“.
Jesam li pametan (pametna)?
Nitko nije dobar u svemu, zato treba u teškim trenucima razmisliti o prošlim uspjesima i inspiraciji koju ste tada imali. Sjetite se što ste tada radili da bi situacija bila bolja.
Treba znati da ne postoji „jedna inteligencija“ nego više njih: matematičko-tehnička, umjetnička, socijalna i druge. Zato je netko dobar u nekim područjima, a netko u drugima, ali većina osoba ima prosječne sposobnosti za više stvari. Ne treba zavidjeti onima koji su u nečemu „najbolji“, nego uvidjeti da ste u mnogim stvarima bolji od drugih, a opet niste u svemu najbolji jer je gotovo nemoguće da vam sve „leži“.
Nemam nijednog prijatelja
Prijateljstvo na društvenim mrežama ne spada u pravo prijateljstvo. Ako ste usamljeni, pokušajte volontiranjem upoznati više osoba ili se upišite na neki tečaj koji vam je zanimljiv. Zajednički hobiji često stvaraju mnoga prijateljstva tako da možete pokušati u nekom sportu, planinarenju, s izviđačima, u zboru ili folkloru…
Jesam li visok ili nizak?
Visina je nešto što se ne može kontrolirati i to je ono što nam je „priroda dala“. Mnogi bi htjeli biti viši ili niži zbog raznoraznih stvari, ali odgovor za sve je uvijek isti – „stoji uspravno“ bez obzira na visinu, a o visini ne ovisi ni zdravlje ni pamet. Dobro držanje čini izgled boljim i daje više samopouzdanja.
Zaključak
Zaključak istraživača je taj da misli u trenucima kada se osjećate loše treba što prije okrenuti u pozitivnom smjeru. Savjetuje se i vježbanje pozitivnih misli jer reći ih samo jednom samom sebi ne vrijedi ništa. U takvim slučajevima lošije misli prevladaju pa se zato savjetuje uporno ponavljanje pozitivnih misli dokle god se negativne misli ne potisnu iz glave.
Na kraju se navodi da se čovjek ne treba sramiti niti ustručavati od traženja pomoći za svoje stanje. U mnogim situacijama povlačenje u sebe i izbjegavanje pomoći samo pogoršava i psihičko, a nerijetko i zdravstveno stanje.
IZVOR: KRSTARICA