Neurologinja nam je otkrila sve o ranim simptomima te prevenciji moždanog udara kod žena

by | 2 veljače, 2021
nosi crveno

Procjenjuje se da jedna od šest osoba u svijetu tijekom života doživi moždani udar te da svakih šest sekundi u svijetu netko umre od posljedica ove bolesti bez obzira na spol.

No ono što mnogi ljudi ne znaju jest činjenica da moždani udar više pogađa žene te da one od posljedica moždanog udara umiru češće nego muškarci. Kako bi se podignula svijest o moždanom udaru kod žena, ali i o kontroli drugih srčanožilnih bolesti, u Americi je pokrenuta kampanja pod nazivom “Dan crvenih haljina”. Godine 2004. ova se kampanja počela širiti svijetom, a danas više od 50 država obilježava ovaj dan podižući svijest i prikupljajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara, kroz organiziranje stručnih skupova, edukacijskih i promotivnih kampanja, modnih događaja, besplatnih zdravstvenih pregleda te drugih događaja.

Kampanja za cilj ima potaknuti žene na to da se brinu o svome zdravlju, da mijenjaju životne navike te idu na redovne preglede. Kako bismo vam približili sve opasnosti koje nosi moždani udar te načine na koji ga možete spriječiti, porazgovarali smo s dr. sc. Vesnom Matijević, neurologinjom iz Zavoda za intenzivnu neurologiju, KBC Zagreb.

S obzirom na to da se moždani udar u prošlosti više proučavao kod muškaraca, objasnite nam koja je razlika u faktoru rizika između žena i muškaraca?

Poznato je da su čimbenici rizika za nastanak cerebrovaskularne bolesti više zastupljeni kod muškaraca, no, moždani udar više pogađa žene i one od njega češće umiru. Razlog tome leži u činjenici da žene žive duže, a time su i šanse da dožive moždani udar veće. Nadalje, u našem društvu žena predstavlja stup obitelji – brine se o suprugu, djeci, vrlo često i o roditeljima, te su sklone vlastito zdravlje staviti na zadnje mjesto. Često zanemaruju i podcjenjuju suptilne znakove koje im tijelo šalje, kao i simptome moždanog udara, nadajući da se radi o nevažnim, prolaznim simptomima, te tako same sebi uskraćuju mogućnost pravodobnog, a time ujedno kvalitetnog i uspješnog liječenja.

Žene koje uzimaju oralne kontraceptive, kao i nadomjesnu hormonalnu terapiju, uz prisutan čimbenik rizika, npr. arterijsku hipertenziju, imaju povećanu mogućnost nastanka moždanog udara. Trudnoća, porod te postporođajno razdoblje također sa sobom nose povećani rizik od nastanka moždanog udara te je neophodno posvetiti dodatnu pažnju prepoznavanju i reguliranju čimbenika rizika u tim situacijama. Upravo grupa mlađih žena, generativne dobi predstavlja izrazito vulnerabilnu grupu s obzirom na to da se kod mlađih žena ne očekuju poremećaji, pa se onda one i rjeđe ili uopće ne kontroliraju. Upravo zato je cilj ove naše akcije #nosicrveno potaknuti i povećati svjesnost žena za brigu o vlastitom zdravlju.

U kojoj se dobi povećava rizik od moždanog udara kod žena?

Rizik moždanog udara prisutan je u svakoj dobi, no povećava se sukladno godinama života te se tako nakon 60. godine života povećava za 10% sa svakim napunjenim desetljećem. Jedan od naglasaka akcije Nosi crveno je da moždani udar ne bira dob i da nije bolest “rezervirana” za pripadnike tzv. treće dobi, nego pogađa i žene u generativnoj dobi, radno aktivne.

Koji su čimbenici rizika na koje žene mogu utjecati?

Žene mogu napraviti izuzetno mnogo za svoje zdravlje i to na lak, jednostavan, bezbolan, jeftin i dostupan način. Čimbenike rizika možemo podijeliti u dvije grupe: stil života – koji je u cijelosti pod kontrolom žene, a odnosi se na pretilost, pušenje, fizičku aktivnost, nekvalitetnu prehranu. Drugu grupu čine čimbenici rizika koji se mogu kontrolirati uz pomoć medicinskog osoblja i lijekova, a to su arterijska hipertenzija, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, te poremećaj srčanog ritma – fibrilacija atrija.

Postoje li specifični čimbenici koji su manje poznati javnosti?

Rjeđe poznati čimbenici rizika su npr. migrena kod žena, koja u kombinaciji s pušenjem povećava rizik od nastanka moždanog udara, neke autoimune i genetske bolesti, no one su, srećom, vrlo rijetke i manjim dijelom doprinose riziku.

Može li se moždani udar liječiti? Koliko je napredovala medicina po tom pitanju?

Moždani udar posljednjih petnaestak godina vrlo uspješno liječimo, no moramo djelovati brzo jer smo ograničeni vremenom. Na raspolaganju imamo dvije vrste liječenja koje ponekad kombiniramo, ponekad primjenjujemo samo jednu vrstu, ovisno o vremenu proteklom od nastanka simptoma, lokalizacije moždanog udara, kao i nekih drugih specifičnosti bolesnika. Moždani udar liječimo davanjem fibrinolitičkog preparata- alteplaze intravenski koja je moguća unutar maksimalno 4,5 sati od pojave simptoma te mehaničkim odstranjenjem ugruška-trombektomijom koju radimo u suradnji s interventnim neuroradiologom unutar maksimalno šest sati, iznimno i nakon isteka tok vremena, uz prethodne procjene neuroslikovnim metodama. Krajnji cilj liječenja je odstranjenje ugruška iz krvne žile te ponovna uspostava cirkulacije, a time i funkcije dijela mozga zahvaćenog moždanim udarom.

Koliko bi često žene trebale ići na preventivne preglede i od koje dobi?

Poželjno je da se žene u svojim dvadesetim godinama “upoznaju sa svojim brojevima”; pri tom mislim na vrijednosti krvnog tlaka, koncentraciju šećera i masnoća u krvi, te idealnom tjelesnom težinom, poglavito ako u obitelji postoje poremećaji navedenoga. Dodatnu pozornost treba obratiti prilikom planiranja, te tijekom trudnoće, kao i u postporođajnom razdoblju i u klimakteriju. Godišnji sistematski pregled s analizom krvi je dovoljan, a ako je izmjereni tlak unutar referentnog raspona dovoljno ga je kontrolirati par puta godišnje. Odstupanja od referentnih vrijednosti zahtijevaju učestaliju kontrolu u dogovoru s liječnikom opće medicine. Nažalost, gotovo svakodnevno u kliničkoj praksi svjedočim da se tek prilikom nastanka teškog moždanog udara otkrije prisutnost nekog, a često i svih čimbenika rizika ili su oni bili poznati, ali nekorigirani.

Kako prepoznati rane simptome moždanog udara i što učiniti u tom trenutku?

Za uspješno liječenje primarno je brzo prepoznavanje simptoma i hitna liječnička pomoć i to u ustanovi gdje je dostupan neurolog. Prepoznavanje znakova moždanog udara obično je jednostavno kad se radi o klasičnim simptomima s naglim nastankom slabosti i /ili trnjenjem jedne strane tijela, nemogućnosti govora i razumijevanja, asimetrijom jedne polovice lica. No, moždani udar može se prezentirati i na druge, manje specifične načine, npr.: vrtoglavicom, zanašanjem u jednu stranu, gubitkom dijela vidnog polja, nejasnim vidom, agitiranošću, gubitkom svijesti, epileptičkim napadajem i to su također situacije u kojima ne treba čekati da spontano prođu, nego potražiti hitnu medicinsku pomoć u najbližoj bolnici.

Za kraj želim naglasiti da se čak 80 posto moždanih udara može prevenirati, a prevencija je uvijek bolja od liječenja!! Dakle, vrijeme je da se pozdravimo s mitom o bespomoćnosti kod moždanog udara, a da usvojimo spoznaju da se radi o bolesti koju možemo, znamo i moramo prevenirati, koja predstavlja hitno stanje, koja se može liječiti, a posljedice koje se mogu rehabilitirati. Pozivam sve čitatelje da se informiraju o svojim čimbenicima rizika, korigiraju ih, unaprijede kvalitetu osobnog životnog stila i krenu put nade, sklada i ravnoteže.

Foto: Tim Marshall/Unsplash