Od ljuskavog osipa koji svrbi do nastanka crvenih medaljona ili pak osipa koji pogađa samo određene dijelove tijela – kožne reakcije dolaze u brojnim oblicima, a ako ne prolazi i ne znate uzrok, posjetite liječnika.
Upišite u Google riječ “osip” i dobit ćete više od 200 milijuna rezultata. Bez obzira svrbi li osip ili samo izgleda crveno i ljuskavo, ta pojava na koži je signal upozorenja tijela, no kako znati koliko je to ozbiljno?
Dermatologinja s klinike Cadogan s više od 30 godina iskustva, dr. Susan Mayou, otkriva što znače različiti osipi i kada trebate potražiti pomoć.
Covid palac
Jedan od od iznenađujućih simptoma virusa COVID-19 su osipi na koži uzrokovani virusom, Sars-CoV-2. U svibnju su španjolski liječnici identificirali pet vrsta kožnih lezija koje su vidjeli kod pacijenata s koronom. Specifične su promjene na nožnim palčevima, odnosno zglobovima, koji uzrokuju svrbež i bol te se javljaju u 19 posto slučajeva mlađih pacijenata oboljelih od korone.
Steroidi bez recepta, poput Eumovatea ili jedan posto hidrokortizona, pomažu protiv simptoma oteklina, svrbeža i iritacije. No, ako uz to primijetite i druge simptome korone, onda je najbolje potražiti savjet liječnika i slijediti smjernice javnih ustanova, kako prenosi The Sun.
Kawasaki bolest
Ovo stanje obično pogađa djecu mlađu od pet godina, a karakteriziraju ga osip, visoka groznica, povećani limfni čvorovi, crvene oči, usne i usta, te natečene, crvene ruke i noge. U većini slučajeva simptomi traju između četiri i osam tjedana.
Djelom osip nalikuje na bolest ospica, a koža se može oljuštiti u kasnijim fazama bolesti. Uzrok Kawasakija nije poznat, no zna se da bolest nije zarazna i uzrokuje upalu krvnih žila, što može uključivati srce te dovesti do srčanog udara ako se ne liječi. Osip se najčešće javlja na leđima, koljenima, na unutrašnjosti laktova i na rukama, licu i vlasištu, ali može se pojaviti i na cijelom tijelu.
Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je kronična, dugotrajna bolest koja pogađa kožu. Često je udružena s drugim atopijskim bolestima kao što su alergijska astma, alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis i alergijski kolitis. Bolest je karakterizirana razdobljima pogoršanja te razdobljima mirne kliničke slike, takozvane remisije. Atopijski dermatitis najčešća je kronična bolest u ranom djetinjstvu pri čemu se procjenjuje da zahvaća od 15 do 20 posto djece iako se može javiti i u odrasloj životnoj dobi.
Seboreični dermatitis
To je kronično recidivirajuća bolest koja se javlja na seboreičnim predjelima kože. Seboreički predjeli su vlasište, lice, područje iza uha, predjeli iznad prsne kosti i između lopatica. U nastanku seboreičnog dermatitisa uz seboreju (pojačano lučenje loja) važnu ulogu imaju i neki mikroorganizmi te stres. Mnogi smatraju da je glavni krivac za pojavu seboreičnog dermatitisa kvasnica Pityrosporum ovale. U nastanku ove bolesti važnu ulogu ima i nasljeđe, tako u istoj obitelji više članova ima isti problem.
Seboreični dermatitis na vlasištu se očituje pojavom žarkocrvenih žarišta prekrivenih žućkasto bijelim naslagama. Ponekad ta žarišta mogu biti pojedinačna, a ponekad mogu zahvaćati gotovo čitavo vlasište, širiti se prema čelu, a ponekad je često teško razlikovati seboreični dermatitis od psorijaze vlasišta. Na licu se očituje pojavom crvenila i ljuštenja kože, na obrvama i uz rub nosa te na bradi. Često su promjene praćene svrbežom.
Psorijaza
To je stanje koje se najčešće javlja kod odraslih mlađih od 35 godina i uzrokuje crvene i ljuskave mrlje, najčešće na koljenima, laktovima, vlasištu i licu. Psorijaza (u narodu poznata još i kao ljuskavica) je učestala, kronična nezarazna kožna bolest za koju nije poznat točan uzrok. Danas se psorijaza smatra sustavnom bolešću koja obuhvaća promjene na koži. Dijagnoza psorijaze se najčešće postavlja klinički, a može se potvrditi biopsijom kožne lezije.
U lokalnoj terapiji najčešće se koriste keratolitici za uklanjanje ljusaka, obično na bazi salicilne kiseline, te lokalni protuupalni lijekovi poput lokalnih kortikosteroida. U terapiji se također primjenjuju i analozi vitamina D, cignolin i lokalni retinoidi. Važno je naglasiti i redovitu primjenu neutralnih pripravaka (emolijensa), osobito onih koji sadrže ureju, u održavanju dobrog stanja kože. Kod opsežnije bolesti u obzir dolazi primjena fototerapije, odnosno kontroliranog izlaganja ultraljubičastim zrakama.
Pitirijaza
Smatra se kako je neoprana odjeća mogući uzročnik pitirijaze (lat. Pityriasis rosea), bolesti koja započinje pojavom jednog primarnog crvenog medaljona na tijelu nakon kojeg se na koži šire manja žarišta. P. rosea na koži traje od nekoliko tjedana do tri mjeseca, može sama spontano proći, a ako ne prođe nakon tri mjeseca potrebno je učiniti biopsiju kože i PHD analizu kako bi se isključila parapsorijaza ili psorijaza.
Lokalno se bolest liječi primjenom neutralnih losiona, a ako je jako izražena daju se i lokalni kortikosteroidi u obliku krema ili losiona. U slučaju svrbeža kože mogu se uzimati i antihistaminici.
Kontaktni ekcem
Ovaj tip ekcema nastaje kao posljedica učestalog kontakta sa svakodnevnim tvarima, kao što su deterdžent i kemijska sredstva koja iritiraju kožu. U slučaju dodira otrovnog bršljana ili jaglaca ekcem se razvija u roku od 48 sati. Koža postaje crvena i svrbi, a nakon nekog vremena nastaju mjehurići od kojih nastanu kraste.
Može se razviti i na licu. Najbolje je izbjegavati kontakt s iritansima i neprestano vlaženje kože. Ponekad mogu pomoći i antihistaminici (posebna vrsta antialergijskih lijekova).
IZVOR: 24SATA.HR
Photo by Ramez E. Nassif on Unsplash
