Kako nezdravi doručak zapravo utječe na naš organizam?

by | 16 studenoga, 2020

Zdravim odraslim ljudima koji za doručak jedu hranu s visokim udjelom masnoća, nakon samo pet dana “lošeg” doručka pažnja, koncentracija i pamćenje drastično počinju slabiti.

Na Sveučilištu Macquarie u Australiji tim znanstvenika istražio je koliko je za nas bitno što jedemo za doručak, a pokušali su i naći odgovor na pitanje: “Kako taj obrok utječe na stanje cijelog organizma?”. Rezultati su iznenadili i voditelje “studije o doručku” koji su shvatili da su posljedice započinjanja dana “lošom”, tj. nezdravom hranom gotovo pa katastrofalne za svakog pojedinca.

Naime, otkriveno je da doručak s velikim udjelom masnoća i/ili šećera, nakon samo četiri dana konzumacije, na ljudskome mozgu može prouzročiti ozbiljne promjene. Te se promjene odnose na sposobnost učenja novih činjenica i pamćenja općenito; sposobnosti nakon samo četiri dana nezdravog doručka rapidno opadaju, a mozak propada slično kako s vremenom propada kod npr. pretilih ljudi.

Istraživanje je napravljeno na uzorku od 102 zdrave osobe normalne kilaže; pola njih je četiri dana uzastopno doručkovalo hranu bogatu lošim masnoćama i šećerom, dok je druga polovica kroz isti vremenski period za doručak jela nešto zdravije namirnice, manje zasićene šećerom i mastima. Konkretno, prva je grupa doručkovala tostirani sendvič i čokoladni milkshake, a druga hranjiviju i zdraviju verziju istog doručka, ili samo pola porcije nezdravog.

Obje su grupe prvi i zadnji, četvrti dan, rješavale testove da im se provjere sposobnosti pamćenja i učenja. Rezultati su pokazali da je prva grupa, koja je doručkovala puno masnoća i šećera, na testovima nakon četiri dana pokazala značajno gore rezultate od druge grupe – a slične su testove pojedinci iz prve grupe riješili i znatno lošije nego samo četiri dana prije…

Krvnim je pretragama dokazano i da je kod ljudi iz prve grupe nezdravi doručak doveo do značajnog porasta glukoze u krvi, što je utjecalo na opadanje kognitivnih funkcija.

“Promjena razine glukoze u krvi može ugroziti cijeli metabolizam. Tada mozak često počinje primati pogrešne signale o razini inzulina u krvi”, objasnio je voditelj istraživanja pri Sveučilištu u Sidneyu, Dominic Tran.

Druga zanimljivost koja je proizašla iz ove studije, inače objavljene i u znanstvenim časopisima PLOS One i ‘The American Journal of Clinical Nutrition, jest spoznaja da se kod onih koji su doručkovali nezdravo smanjila i sposobnost da uopće razlikuju stanje gladi i sitosti.

Pretpostavlja se da to ima veze s hipokampusom, dijelom mozga u temporalnom režnju koji kontrolira i nivo šećera u krvi, a koji, kako je već prije pokazalo jedno istraživanje sa Sveučilišta u Oxfordu, očito djeluje i na apetit.

Ukratko, ovim je istraživanjem potvrđeno da, inače zdravim odraslim osobama koje za doručak jedu hranu s visokim udjelom masnoća, nakon samo pet dana “lošeg” doručka pažnja, koncentracija i pamćenje drastično počinju slabiti.

Dio ove studije je bio usmjeren na 16 muškaraca u dobi od 19 do 28 godina, koji su se pet dana držali propisane dijete; jedni su jeli premasnu hranu siromašnu ugljikohidratima, a drugi su se hranili zdravo prema preporuci nutricionista.

Plan prehrane bio je prilagođen za svakog pojedinačno, a osmislili su ga nutricionisti koji su nadgledali i samu pripremu obroka. Porcije za njih osam sadržavale su 70 % masnoća, svega 4 % ugljikohidrata, i 26 % proteina.

S druge strane, preostala osmorica dobili su porcije hrane sa zdravijim i boljim omjerima namirnica; s 50 % ugljikohidrata, 24 % masti i 26 % proteina. Svi su muškarci svako jutro davali krv i rješavali kognitivne testove. Rezultati su pokazali da su osmorica koji su jeli nezdravo imali čak 44 % više masnoća u krvi nego oni koji su jeli dobro ujednačene obroke.

Također, kod muškaraca koji su jeli nezdravo uočen je pad koncentracije, slabija brzina pamćenja te smanjena sposobnost da se prisjete nekih prije naučenih informacija.

IZVOR: 24SATA.HR

Foto: Pexels