Psi mogu osjetiti strah, ali mogu li nanjušiti istinu o nekom? Vaš pas je vrlo vjerojatno pametniji nego što biste to ikad pomislili – jer ispada da psi poprilično dobro razumiju ljudsko ponašanje, kako tvrde znanstvenici.
Tim koji predvodi profesor Akiko Takaoka sa Sveučilišta Kyoto u Japanu otkrio je kako psi vrlo brzo znaju treba li čovjeku vjerovati ili ne, kako piše portal Good.
Istraživanje koje su oni proveli uključilo je “varanje” pasa u ime znanosti. Naime, ljudi su već odavno otkrili kako će pas, ako mu pokažete na neki objekt, dotrčati do njega. Stoga su znanstvenici koristili ovu informaciju u svojoj studiji – psima su pokazivali na spremnik koji je bio napunjen skrivenom hranom. Psi su spremno trčali do njega.
No, zatim su istraživači pokazali na prazan spremnik. Psi su također dotrčali do njega, ali su otkrili da nema hrane u njemu.
Treći put kad su istraživači pokazali spremnik s hranom, psi su odbili otići do spremnika. Znali su kako pojedinac koji im pokazuje na njega nije od povjerenja na temelju svog prethodnog iskustva. Taj eksperiment dokazuje da psi mogu uočiti lažljivca te da nisu tako naivni u poklanjanju svog povjerenja.
“Drugim riječima, ako svog psa lažete, on će formirati svoje mišljenje o vašem ponašanju te vam neće vjerovati. Psi imaju sofisticiraniju inteligenciju nego smo mislili. Ta je društvena inteligencija selektivno evoluirala kroz njihovu dugu životnu povijest suživota s ljudima”, kaže Takoka, koji je istaknuo da je bio iznenađen brzinom kojom su psi točno procjenjivali “pouzdanost čovjeka”.
John Bradshaw sa Sveučilišta u Bristol u Velikoj Britaniji kaže da rezultati ukazuju na to da psi vole predvidljivost. Kad se netko ponaša nedosljedno, oni postaju nervozni i pod stresom su.
Istraživači planiraju ponoviti eksperiment zamjenjujući pse vukovima jer su vukovi usko povezani s psima, a poanta je vidjeti “duboke učinke pripitomljavanja” na pse.
Odbit će čak i poslasticu od “lošeg čovjeka”
Prijašnja je studija pokazala da psi nisu ni baš tako “potkupljivi” kako često mislimo. U njoj su istraživači zamolili vlasnike da pred svojim psima odigraju scenarije u kojima se različito ponašaju. Volonteri su se pretvarali da ne mogu otvoriti limenku i tražili su pomoć dva istražitelja koji su bili s njima.
U prvom scenariju, jedan od istraživača je pasivno stajao, dok je drugi pomagao vlasniku. U drugom scenariju, jedan istraživač je samo stajao pasivno ne reagirajući, dok je drugi direktno odbio pomoći.
U oba slučaja kraj scenarija bio je da istraživači ponude psu poslasticu. I tu su stvari postale zanimljive – u prvom scenariju, psi su podjednako uzeli poslastice od jednog i drugu istraživača. U drugom slučaju, gdje je jedan od istraživača bio otvoreno bezobrazan prema njihovom vlasniku, psi su u velikom postotku ignorirali istraživača i zanemarili danu poslasticu.
Istraživanja su dokazala da psi dobro procjenjuju osobe i njihovo ponašanje i na temelju tih informacija odlučuju kako će komunicirati. Pseće ponašanje prema takvim ljudima izravna je posljedica njihova ponašanja.