Ponekad je teško odoljeti finom desertu – komad čokoladne torte, kremasti gelato ili pak omiljen bakin kolač… No kako znati kad je previše? Kad se mali užici pretvaraju u nezdravu naviku? Koliko šećera dnevno zapravo “smijemo” unijeti?
Šećer je postao gotovo neizbježan dio svakodnevne prehrane, skriven ne samo u slasticama nego i u proizvodima koje često smatramo “zdravima” – od jogurta i žitarica do umaka i gotovih obroka. Iako povremeno uživanje u slatkom nije problem, granica između umjerenog unosa i pretjerivanja često je nejasna. Prema portalu Health, prosječna osoba dnevno unese čak 68 g šećera, što je puno više od preporučene količine.
Preporučen dnevni unos šećera
Naime, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), dnevni unos šećera ne bi trebao prelaziti 10 % ukupnog energetskog unosa. Dodatno smanjenje na ispod 5 % donijelo bi dodatne zdravstvene koristi. Preporučenih 10 % energetskog unosa značilo bi da nam 200 od 2000 unesenih kalorija dolazi iz šećera. Budući da 1 gram šećera ima 4 kcal, to ispada približno 50 grama šećera dnevno. Za izraženije zdravstvene prednosti, trebali bismo unositi još upola manje – 25 g šećera dnevno.
“Imamo čvrste dokaze da održavanje unosa slobodnih šećera ispod 10 % ukupnog energetskog unosa smanjuje rizik od prekomjerne tjelesne težine, pretilosti i karijesa”, kaže Francesco Branca, direktor Odjela za prehranu i zdravlje razvoja Svjetske zdravstvene organizacije.
Možda vas zanima
Zašto ne bismo trebali unositi više od 50 g šećera dnevno
Istraživanja pokazuju da odrasli koji konzumiraju manje šećera imaju nižu tjelesnu težinu, dok povećani unos šećera dovodi do debljanja. Osim toga, veći unos šećera izravno je povezan s većom učestalošću karijesa, dok njegovo smanjenje doprinosi očuvanju zdravlja zubi. Ovo je još važnije kod djece jer se prehrambene navike stvaraju od najranije dobi, a visok unos šećera može dugoročno povećati rizik od pretilosti i metaboličkih problema. Djeca koja često konzumiraju zaslađene napitke i slatkiše imaju veće šanse za razvoj pretilosti u djetinjstvu i kasnije u životu.
Prirodni, dodani i skriveni šećeri
Ove preporuke ponajviše se odnose na dodane šećere – prirodni šećer, primjerice onaj iz voća, sporije se apsorbira te nema isti nezdravi učinak. Razlika je i u količini šećera – usporedbe radi, jedna jabuka sadrži oko 10 g prirodnog šećera, dok limenka energetskog pića može sadržavati i više od 40 g dodanog šećera.
Veliki problem su i “skriveni” šećeri – to su šećeri koji se nalaze u proizvodima u kojima ih ne biste očekivali i često nisu odmah prepoznatljivi na deklaraciji. Iako možda ne jedete puno slatkiša, šećer možete unositi kroz naizgled “zdrave” ili slane namirnice poput jogurta, gotovih umaka, kruha, žitarica za doručak ili proteinskih pločica. Primjerice, jedna žličica kečapa sadrži čak 4 g šećera. Zato je dobra ideja pročitati sastav slanih ili “zdravih” namirnica – mogli biste se iznenaditi.
FOTO: Dupe Photos
