Koji su razlozi starenja kože i na koji se način mogu usporiti

by | 6 rujna, 2020

Jeste li znali da naša koža stari na čak devet različitih načina? Otkrivamo na koji način možete prepoznati ova nepoćudna djelovanja i, ono još važnije, na koji način možete spriječiti ili barem ublažiti loše posljedice

Iako termin anti-ageing polako gubi na značaju, a u beauty rječniku sve češće nailazimo na pojam pro-ageing, naravno da svaka žena želi što više ublažiti znakove starenja kože i što dulje zadržati mladolik izgled. Ispitivanja su tako pokazala da, iako i (vrlo) mlade djevojke često koriste preparate protiv starenja, osobito nakon pojave milenijalaca, njihova uporaba rapidno se povećava nakon napunjene 35. godine života. Međutim, činjenica je da zapravo vrlo malo nas zna što doista uzrokuje ovaj proces, kako se on ubrzava te što sve možemo učiniti kako bismo spriječili njegove posljedice.

Kolagen je glavni strukturni protein koji se nalazi u vezivnom tkivu i koji podupire kožu na način da je čini čvrstom i održava sjajnom. Ali, loša vijest je ta da se njegova količina u organizmu prirodno počinje smanjivati već nakon napunjene 20. godine života.

Tako dermatolozi objašnjavaju da svi procesi koji ubrzavaju gubitak i propadanje kolagena te sprječavaju nastanak novog zapravo dovode do (preuranjenog) starenja, i to ne samo kože. Stoga je sada pravo vrijeme da upoznate devet “kradljivaca” kolagena koji su glavni uzročnici ove pojave i načine na koje se s njima možete uhvatiti ukoštac.

Slobodni radikali 

Iako vam ovo možda na prvu zvuči kao naziv neke nove političke stranke, riječ je zapravo o vrlo nestabilnim i aktivnim molekulama koje djeluju štetno na proteine u koži, masnoće (da, one su u ovom slučaju i više nego poželjne) te na sâm DNK stanica, što može uzrokovati boranje kože, a riječ je o najčešćem okidaču za ubrzano propadanje tkiva. Njihovo nastajanje uzrokuju brojne nezdrave navike kao što su izlaganje UV svjetlosti, nezdrava hrana, pušenje i stres.

Oksidativni stres

Iako proces oksidacije u drugom kozmetičkom kontekstu ima povoljne konotacije za mladolik izgled kože, kada se javlja oksidativni stres kao posljedica djelovanja slobodnih radikala koji doslovce kradu elektorne iz drugih, stabilnih molekula, to nije nikako dobro za kožu.

I u ovom slučaju najbolja pomoć su snažni antioksidasni koji sprječavaju ovu pojavu i onemogućuju uništavanje zdravih i vitalnih stanica, što za posljedicu ima sprječavanje nastanka finih linija na koži, njezinog ogrubljivanja i propadanja zdravog tkiva.

Upalni procesi

Riječ je o promjenama na koži koje su u većini slučajeva evidentne na prvi pogled, ali ih je zato, s druge strane, potrebno vremenski najdulje tretirati i liječiti kako bi se sanirale sve štetne posljedice, površinske, ali i one dubinske. Do akutnih i kroničnih upalnih procesa dolazi kada kožu ekstremno izlažemo uobičajenim “štetočinama” kao što su sunčevo zračenje, stres, junk-food te alkohol, ali i uslijed hormonalnih promjena. Kao posljedice se javljaju vidljive promjene u vidu crvenila, ljuštenja kože, erupcije (bolnih) akni ili rozaceje. Kod upalnih stanja mijenja se uobičajen način na koji koža svakodnevno (i po noći) funkcionira, a ove promjene prati i usporena proizvodnja te transport kolagena, što pojačava vidljive znakove starenja.

Glikozilacija

Da, čak i vaša koža može doživjeti pravi glikemijski šok. Kada u organizam unosimo pretjerane količine šećera, koža se ne može normalno nositi s time, zbog čega se mijenja način na koji ona već uvriježeno funkcionira. Unošenjem količine koja je veća od predviđenog dnevnog unosa stvaraju se štetni nusprodukti koji istovremeno uzrokuju pojavu mikroupala i onih kroničnih te smanjuju količinu kolagena, što znači da je to napad na kožu s dvije fronte. Posljedice su vidljive u obliku sporijeg transporta hranjivih i drugih ključnih tvari neophodnih za njezino pravilno funkcioniranje, što rezultira beživotnim i umornim izgledom kože te sivim tenom. Također, sve više ljudi iz struke smatra kako je ovo glavni uzrok nastanka celulita, a ne pretjeran unos masnoća.

Metilacija

Kad se naš organizam bori protiv stresa uzrokovanog toksinima, u njemu se odvija cijeli niz malih on-off procesa koji se u stručnim krugovima nazivaju metiliranje i demetiliranje. Kad je razina izloženosti stresu normalna, i ovi procesi se tako odvijaju.

Međutim, u trenucima kad izloženost negativnim utjecajima poput onečišćenja, alkohola i pogrešne prehrane dosegne alarmantnu točku, i oni se mijenjaju na način da jedan od njih postaje dominantan. Na taj način se uzrokuje neravnoteža, koja može rezultirati pretjeranom osjetljivošću kože koja zna reagirati i osipom te pojavom akutnih i kroničnih infekcija.

Mutacija DNK-a

Postoji jedna zgodna analogija koja uspoređuje naš DNK s WhatsAppom, koji svakoj stanici u tijelu šalje poruke o tome što trebaju raditi. Dok je organizam u normalnom stanju, sve funkcionira besprijekorno, međutim, već uobičajeni negativci kao što su pušenje, stres i UV zrake uzrokuju mikromutacije u strukturi DNK, što dovodi do “buke u komunikacijskom kanalu” i pogrešnog prenošenja poruka. Što smo više izloženi stresorima, to je i količina pogrešno odaslanih i primljenih poruka veća, što ima pogubno djelovanje na stanice kože koje ubrzano stare, a sve može dovesti i do stvaranja kancerogenih stanica.

Disfunkcionalna barijera

Koža se sastoji od nekoliko slojeva, a onaj prvi, najgornji, ima zaštitnu funkciju sprječavanja prodiranja toksina iz okoliša i bakterija koje uzrokuju infekcije u donje, dublje slojeve, kao i zadržavanja dobrih stvari kao što su voda i aktivne tvari te sprječavanje njihovog hlapljenja, odnosno, gubitka. Nažalost, s godinama ova obrambena barijera polako slabi, zbog čega koža sve slabije uspijeva zadržati vlagu i održati se na zadovoljavajućoj hidratantnoj razini. Kao da to nije dovoljno loše samo po sebi, još poražavajuće zvuči podatak kako to istovremeno rezultira smanjenjem razine kolagena. Ako tome dodamo i činjenicu da slabo hidratizirana koža izgleda loše sama po sebi, prognoze ne zvuče obećavajuće. Dobra vijest je ta da se ovaj proces može djelomično ublažiti na način da prestanemo koristiti preagresivna sredstva za čišćenje lica i uklanjanje šminke kao što su ona sa sulfatima i alkoholom te da piling lica ne radimo prečesto i kada to doista nije potrebno. Pomaže i smanjenje količine stresa kojoj smo izloženi, izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu i korištenjem što hladnije vode nauštrb one tople te, osobito, vruće.

Ostale “kradljivce” kolagena i načine na koje se s njima možete uhvatiti ukoštac, kao i namirnice koje mogu minorizirati štetne posljedice nabrojanih uzročnika njezinog starenja možete pronaći na grazia.hr.

Piše: Iva Todorić

Foto: Unsplash, Pexels