Koje je biljno mlijeko najbolje za planet?

by | 18 veljače, 2020

Za ekološki savjesne potrošače ovo je teška vijest: bademovo mlijeko nije zdravo za planet, a taj popularni mliječni supstitut posebno je loš za pčele. Naime, nedavna istraga o kojoj je pisao The Guardian otkrila je povezanost između kalifornijske industrijske proizvodnje badema i smrti 50 milijardi pčela. Ta priča koje je podignula prašinu potaknula je čitatelje da se zapitaju: “Što piti umjesto bademovog mlijeka?”

Stručnjaci ne žele izdvojiti bilo koje biljno mlijeko jer svako ima prednosti i nedostatke. Međutim, jedno je jasno. Sve biljne alternative su za planet daleko bolje od životinjskog mlijeka. Studija iz 2018. godine, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu, pokazala je da proizvodnja čaše životinjskog mlijeka rezultira gotovo tri puta većom emisijom stakleničkih plinova od bilo kojeg mlijeka biljnog podrijetla i troši devet puta više zemlje od bilo koje mliječne alternative (zemlja je potrebna za ispašu krava i uzgoj njihove hrane).

Ipak, biljno mlijeko može imati loše strane, kao kad se bilo koji usjev proizvodi u masovnim količinama. Važno je uzeti u obzir je li riječ o organskom uzgoju, a tu su i čimbenici poput toga kako uzgoj usjeva utječe na ljude i zavičajna staništa u zemljama u razvoju, utjecaj ugljika i korištenje vode.

Kokos: apsolutna tragedija

Kokos ima reputaciju egzotične i zdrave namirnice, ali za siromašne regije Filipina, Indonezije i Indije, gdje se berači često plaćaju manje od jednog dolara dnevno, nasadi palmi nisu raj.

Budući da kokosova stabla rastu samo u tropskoj klimi, pritisak da se zadovolji globalna potražnja dovodi do iskorištavanja radnika i uništavanja prašuma.
“Kokos je apsolutna tragedija koja me čini jako tužnim”, ističe Isaac Emery, savjetnik za održivu hranu.

“Obožavam kuhati s kokosovim mlijekom, ali ne osjećam se dobro kad kupujem proizvode od kokosa. Poljoprivrednici u Indoneziji trebali bi uzgajati hranu kako bi prehranili svoje obitelji, a ne da bi udovoljili međunarodnim zahtjevima”, dodaje Emery

Prema istraživanju New York Timesa, od 2007. do 2014. prašume u Indoneziji su se sjekle po stopi od tri hektara u minuti kako bi se napravilo mjesta za kokosove palme. Ako ne želite podržavati neodrživu praksu, odaberite proizvode koji nose oznaku “Fair Trade”.

Bademi: loši za pčele

Iako stabla badema zauzimaju manje količine poljoprivrednog zemljišta u usporedbi s drugim kulturama koje se uzgajaju za mlijeko, ovu korist zasjenjuju negativni utjecaji uzgoja badema u SAD-u. Gotovo u potpunosti koncentrirani u sušnoj središnjoj dolini Kalifornije, bademi su najveći usjev u SAD-u, a voćnjaci pokrivaju regiju veličine Delawarea.

Bademi trebaju više vode nego bilo koja druga mliječna alternativa. Za proizvodnju jedne čaše bademovog mlijeka potroši se 61 litra vode, pokazalo je istraživanje iz Oxforda.

Zadovoljavanje stalnih zahtjeva za većim nasadima badema također predstavlja neodrživ pritisak na američke komercijalne pčelare. Gotovo 70 posto komercijalnih pčela u SAD-u svakog proljeća oprašuje bademe. Prošle je godine rekordan broj pčela, više od jedne trećine, uginuo do kraja sezone uslijed tog pritiska i drugih prijetnji po okoliš.

Riža: jeftina, ali nezahvalna za okoliš

Iako je rižino mlijeko sveprisutno kao jeftina i široko dostupna mliječna alternativa, ono malo koristi okolišu u usporedbi s drugim izborima.

Prema studiji iz Oxforda, riža je nezahvalna zbog velikih količina vode koje su potrebne za njen uzgoj, a stvara više emisija stakleničkih plinova nego bilo koje drugo biljno mlijeko. Bakterije koje se uzgajaju proizvodnjom riže ispuštaju metan u atmosferu, a velike količine gnojiva zagađuju vodene putove.

Lješnjak: zvijezda u usponu

Za mnoge potrošače koji vode računa o okolišu lješnjak je zvijezda u usponu.

Kao i svi orašasti plodovi, lješnjaci rastu na drveću koje povlači ugljik iz atmosfere i pomaže smanjiti emisiju staklenika, a ne povećati ih. Lješnjaci su ekološki bolji od badema jer ih oprašuje vjetar, a ne komercijalne pčele te rastu u vlažnoj klimi gdje voda predstavlja manji problem.

Konoplja i lan: ekološki prihvatljivi

Uz lješnjake, ovo je drugi način da se osigura održivost.

Konoplja i lan se uzgajaju u relativno malim količinama na sjevernoj hemisferi, što ih čini ekološki prihvatljivijima u usporedbi s monokulturom. Obje biljke proizvode sjeme od kojeg se može proizvesti mlijeko bogato proteinima i zdravim mastima.

Soja: alternativa koja postoji desetljećima

Prema istraživanju iz Oxforda, sojino mlijeko je pobjednik na skali održivosti. Osim toga, soja je jedino biljno mlijeko koje nudi približno jednak udio proteina kao životinjsko mlijeko.

“Soja ima relativno visoku koncentraciju određenih hormona što je informacija koja je uplašila ljude. Ali da bi to ikada bio problem, morali biste konzumirati nemoguće veliku količinu sojinog mlijeka i tofua”, kaže Emery.

Dapače, nedavna istraživanja otkrila su da je umjerena količina soje zdrava, posebno za žene.

Glavni nedostatak sojinog mlijeka je to što se soja uzgaja u golemim količinama diljem svijeta kako bi se prehranjivala stoka za proizvodnju mesa i mliječnih proizvoda. Spaljene su velike površine prašume u Amazoni da bi se napravilo mjesta za soju.

Zob: nedostižan pobjednik

“Sretna sam zbog porasta popularnosti zobenog mlijeka”, kaže Liz Specht, suradnica direktora znanosti i tehnologije Instituta Good Food, neprofitne tvrtke koja promiče prehranu namirnicama biljnog podrijetla.

„Zobeno mlijeko djeluje vrlo dobro na svim mjernim pokazateljima održivosti. Sumnjam da će doći do posljedica za okoliš ako poraste popularnost zobenog mlijeka, a samim time i proizvodnja zobi”, ističe Specht.

Prema Bloomberg Businessu, prodaja zobenog mlijeka u SAD-u porasla je s 4,4 milijuna dolara u 2017. na 29 milijuna dolara u 2019. godini, nadmašivši bademovo mlijeko kao najbrže rastuću alternativu mliječnim proizvodima.

Zob se uzgaja u hladnijim klimama kao što su sjever SAD-a i Kanada, pa stoga nije povezan s krčenjem šuma u zemljama u razvoju.

Jedina mana ove trendovske opcije je ta što većina zobi dolazi iz masovnih monokultura koje se prskaju pesticidom Roundup neposredno prije žetve. Studija radne skupine za zaštitu okoliša otkrila je da je glifosat, aktivni sastojak Roundupa, možda kancerogen.

Međutim, popularna tvrtka za zobeno mlijeko Oatly drži da je njihova zob certificirana kao proizvod bez glifosata.

Zaključak

I Emery i Specht se slažu da će potrošači piti ono što ih najviše privlači, bilo da je riječ o kokosovom, sojinom ili zobenom mlijeku.

“Pijte što želite. Ako ste odabrali biljno mlijeko umjesto životinjskog, već ste se pozabavili većinom ekoloških problema koje uzrokuje vaša navika”, zaključuje Emery.

Foto: Nikolai Chernichenko / Unsplash

IZVOR: INDEX.HR