Kakeibo: japanska metoda štednje koja može transformirati vaše financije
Raspolaganje novcem često predstavlja priličan izazov – posebno u vremenu kad su cijene sve više, a vrijednost onoga što imamo na bankovnom računu, barem se tako čini, sve manja. U takvom je trenutku važnije nego ikad ostaviti nešto novaca “sa strane” – iako potpuno razumijemo ako vam štednja teško pada.
Ako vam treba poticaj i pomoć u šetnji, mogla bi vam biti korisna sve popularnija kakeibo metoda. Riječ je o japanskom pristupu štednji, koji je proteklih nekoliko mjeseci postao popularan na društvenim mrežama.
Japanci, ali i ostali dalekoistočni narodi, poznati su po iznimnoj unutarnjoj organiziranosti i životnoj uravnoteženosti. Mnogi su njihovi pristupi, poput wabi-sabija, koji nas uči kako prihvatiti sitne nesavršenosti u životnom prostoru, ili pak ikigaija – japanskog “recepta” za sretan život.
Iza koncepta “kakeibo” stoji Hani Motoko, prva japanska novinarka, koja ga je osmislila i predstavila još 1904. U doslovnom prijevodu, kakeibo znači “knjiga kućnih financija” iako je on zapravo puno više od metode vođenja kućnog budžeta – riječ je o alatu za samorefleksiju, uz koji možemo iz temelja promijeniti svoje financijske navike. Fokus je na svjesnom raspolaganju novca s fokusom na ulaganje u stvari koje se poklapaju s našim vrijednostima i ciljevima.
Kako funkcionira kakeibo metoda
Početkom svakog mjeseca, nakon što dobijete plaću, postavljate si nekoliko jednostavnih, ali ključnih pitanja – “Koliko imam na raspolaganju?”, “Koliko želim uštedjeti?”, “Koliko trenutačno trošim?”. I za kraj – “Kako mogu poboljšati svoje navike potrošnje?”. Ova kratka, ali moćna introspekcija pomaže u stvaranju jasnog financijskog plana koji nije samo budžet nego i odraz osobnih vrijednosti i ciljeva.
Nakon toga, izradite mjesečni budžet. Prvo zabilježite sve prihode i fiksne troškove, poput stanarine, režija ili kredita. Zatim definirate koliko želite uštedjeti – konkretan cilj koji će služiti kao kompas tijekom mjeseca. Ono što preostane, rasporedite u četiri pažljivo osmišljene kategorije koje pokrivaju sve aspekte svakodnevnog života:
Osnovno: neizbježni troškovi poput hrane, stanovanja i prijevoza – ono što je nužno za funkcioniranje.
Želje: stvari koje život čine ugodnijim, ali nisu prijeko potrebne – nova odjeća, večere vani, sitna zadovoljstva.
Kultura: ulaganja u duh i znanje – knjige, kazališne predstave, muzeji, koncerti.
Nepredviđeno: troškovi koje ne možemo planirati, poput popravaka, iznenadnih darova ili hitnih intervencija.
Pročitajte: Kako jesti zdravo uz ograničeni budžet
Sada, ono najvažnije – kroz cijeli mjesec vodite dnevnik potrošnje u kojem bilježite svaki, pa i najmanji trošak. Važno je zapisivati iskreno, bez uljepšavanja, da biste maksimalno iskoristili ovu metodu. Bilježenje svakog troška možda djeluje naporno, no alati poput digitalnog bankarstva to uvelike olakšavaju.
Na kraju mjeseca, usporedite svoje ciljeve s početka s onime što ste ostvarili. U završnoj refleksiji, pitajte se – jesu li sve kupnje bile potrebne? Jesu li pridonijele vašoj sreći? Odražava li način na koji trošite ono što vam je doista važno u životu? Odgovorima na ova pitanja puno ćete bolje razumjeti svoje financije, ali i stvoriti dugoročno zdraviji odnos prema novcu – onaj u kojem svaka potrošnja ima smisao te doprinosi našim ciljevima i sreći.
FOTO: Pinterest
