Jesu li naše krvne grupe povezane sa zarazom koronavirusom?

by | 24 srpnja, 2020

Krvne grupe i dalje su fascinantne znanstvenicima, one su dio naše evolucije, no koliku zaštitu imaju u susretu s određenim virusima oni još uvijek pokušavaju otkriti.

Krvna grupa uglavnom ne igra nikakvu bitnu ulogu u životu, osim ako vam je potrebna transfuzija. No, nove studije bavile su se pitanjem ima li neka krvna grupa veze s većim rizikom za zarazu koronavirusom, pogotovo nakon što su se pojavile pretpostavke da ljudi s krvnom grupom tip A obolijevaju češće i imaju veći rizik od razvoja težih simptoma, dok se za krvnu grupu tip 0 pretpostavljalo da su ti rizici manji.

Istraživači iz Opće bolnice Massachusetts i bolnice Deaconess Beth Israel u četvrtak su objavili studiju koja nije otkrila dokaze da krvna grupa može utjecati na to hoće li netko razviti ozbiljnije simptome COVID-19.

Zašto su krvne grupe važne?

Još nije poznato zašto imamo različite krvne grupe i čemu nam te razlike služe, a vrlo malo znamo i o njihovim vezama s virusima i bolestima.

“To je dio fascinantne, evolucijske povijesti”, kaže Laure Segurel, genetičarka evolucije i istraživačica Nacionalnog prirodnog muzeja u Francuskoj.

Različite krvne grupe otkrio je 1901. godine austrijski imunolog i patolog dr. Karl Landsteiner. Prije tog otkrića, transfuzija je bila proces vrlo visokog rizika. Tako je pionir u liječenju transfuzijom, dr. James Blundell, liječnik koji je radio u Londonu, u ranim 1800-ima, dao transfuziju krvi 10-orici svojih pacijenata, od čega je preživjela samo polovica. No, tada još nije znao da ljudi trebaju dobiti krv samo određenih krvnih grupa.

Razlog za to su antitijela koja definiraju pojedinu krvnu grupu. Ona su dio prirodnog obrambenog sustava tijela, kao i antigeni, kombinacija šećera i proteina, koji prekrivaju površinu crvenih krvnih zrnaca. Antitijela prepoznaju sve antigene koji su ušli u tjelesni sustav i šalju poruku  žvašem imunološkom sustavu da ih uništi.

Zato davanje krvi iz pogrešne krvne skupine može biti opasno po život. Na primjer, ako imate krvnu grupu A+, ako bi vam liječnik slučajno dao transfuziju krvi tipa B, vaša antitijela bi odbila tu krv i djelovala na razgradnju krvi. Kao rezultat toga, krv bi se zgrušala, poremetila bi se cirkulacija i došlo bi do krvarenja te poteškoća s disanjem, a moguće i smrti. No, kad bi ta osoba primila krv tipa A ili tip 0, sve bi bilo u redu, kako piše CNN.

Vaša krvna grupa određena je i Rh faktorom: Nasljednim proteinom koji se nalazi na površini crvenih krvnih stanica. Može biti pozitivan ili negativan (bez proteina). Većina ljudi je Rh pozitivna. Oni mogu dobiti krv i od ljudi s pozitivnim i od onih s negativnim Rh faktorom, uz podudaranje s krvnom grupom, dok ljudi s negativnim Rh obično mogu dobiti samo Rh-negativna crvena krvna zrnca, jer njihova vlastita antitijela mogu reagirati s nekompatibilnom krvnom stanicom darivatelja. Zbog toga imamo osam mogućih primarnih krvnih grupa, iako danas znamo da ih ima još nekoliko.

Evolucijska zagonetka

Nemaju samo ljudi različite krvne grupe, ta razlika se može pronaći barem kod 17 različitih vrsta primata, uključujući čimpanze i gorile. Evolucijski biolozi otkrili su da su krvne grupe vrlo drevne, a datiraju i do 20 milijuna godina u vrijeme dalekog pretka kojeg smo dijelili s primatima.

“Mnoge vrste primata također imaju različite tipove krvi, poput A i B krvne grupe”, kaže Segurel te dodaje kako je vrlo intrigantno to što one postoje i kod njih. To vjerojatno nije slučajno i trebalo bi nam dati neku vrstu evolucijske prednosti, dodaje.

Gen krvne grupe ne utječe samo na našu krv; aktivan je i u širokom rasponu tkiva i organa, uključujući naš probavni ili dišni sustav, što  može biti važno kad se naše tijelo suoči s infekcijom. Različite krvne grupe pružaju  zaštitu od različitih patogena i bolesti. Interes za održavanje tih razlika možda je najveći u respiratornom ili probavnom tkivu, gdje imamo najviše kontakta s virusima i bakterijama, kako pojašnjava Sequrel.

“Ako zamislite koktel patogena, mogao bi postojati ciklus u kojem je od koristi to što imamo krvnu grupu B, dok u drugim situacijama korisnija može biti krvna grupa A. Još ne znamo točno kako, no varijacija gena u krvi utječe na našu osjetljivost na različite bolesti. Ono što znamo jest da su određene krvne grupe osjetljivije na određene bolesti”, kaže.

Na primjer, postoje dokazi koji ukazuju na to da je krvna grupa B povezana s manjim rizikom od raka, dok je krvna grupa 0 povezana s manjim rizikom smrti od teške malarije, no čini se da je podložnija infekciji norovirusom.

Kako tipovi krvi utječu na infekciju korona virusom?

Nekoliko studija pokazalo je vezu između krvne grupe i novog korona virusa, iako većina tih studija još uvijek uključuje premali broj ispitanika. Tim europskih istraživača objavio je u časopisu New England Journal of Medicine u lipnju kako postoje naznake da ljudi s krvnom grupom A imaju 45 posto veći rizik da se zaraze koronom od ljudi s drugim krvnim grupama. S druge strane, ljudi s krvnom grupom 0 imaju samo 65 postotni rizik od zaraze u odnosu na druge krvne grupe.

U sklopu te studije, znanstvenici su proučavali više od 1900 teško oboljelih od koronavirusa u Španjolskoj i Italiji i usporedili njihove podatke s 2300 ljudi koji nisu bili bolesni. Usporedbe radi, za vrijeme epidemije SARS-a primijećen je sličan učinak na zdravstvenim radnicima iz Hong Konga s krvnom skupinom 0. Tim je virusom od studenog 2002. do srpnja 2003. zaraženo 8098 ljudi, a kako pripada istoj obitelji virusa kao i korona, znanstvenici to uzimaju u obzir.

Ovotjedna studija slaže se s nekim drugim istraživanjima.

“Pokazali smo kako nema razloga vjerovati da će određena krvna grupa dovesti do povećanja ozbiljnosti bolesti, što definiramo kao slučajeve kod kojih je potrebna intubacija ili vode u smrt”, kaže dr. Anahita Dua iz Mass Generala, koji je vodio studijski tim.

Postoje dvije hipoteze o povezanosti krvnih skupina i COVIDA-19, kako kaže i Jacques Le Pendu, direktor istraživanja u Insermu, francuskoj medicinskoj istraživačkoj organizaciji. Jedan je da su ljudi s tipom 0 manje skloni problemima s koagulacijom (zgrušnjavanjem krvi), a zgrušavanje je glavni pokretač komplikacija kod COVID-19. On kaže da se to može  objasniti i vjerojatnošću da će virus nositi antigen krvne skupine zaražene osobe. Tako antitijela koja proizvodi osoba s krvnom skupinom 0 mogu neutralizirati virus koji su pokupila od osobe s krvnom grupom A,  slično pravilima za transfuziju krvi.

Učinak postoji, ali je vrlo mali

“Međutim, ovaj zaštitni mehanizam ne bi djelovao u svim situacijama. Osoba krvne grupe 0, na primjer, može zaraziti drugu osobu krvne grupe 0”, pojašnjava, te dodaje kako je svaki zaštitni učinak vjerojatno velik, a količine antitijela su vrlo promjenjive od osobe do osobe.

“To ne znači da se ljudi s krvnom grupom A trebaju uznemiriti, niti da bi se ljudi s tipom 0 trebali opustiti”, kaže Sakthivel Vaiyapuri, izvanredni profesor na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.

U suradnji sa Sveučilištem Thi-Qar u Iraku, on provodi studiju uloge krvnih grupa na temelju podataka više od 4000 ljudi u Iraku koji su imali COVID-19 i 4000 ljudi koji nisu bili bolesni. Rekao je da rani rezultati sugeriraju da krvna grupa 0 može imati zaštitni učinak, ali da zaključak nije konačan. No, s obzirom na to koliko varijabli osim tipa krvi postoji, bilo kakav učinak, pa i zaštitni ili neki drugi, vjerojatno će biti vrlo mali, kaže.

Ideja da je krvna grupa 0 zaštićena ne podudara se s obrascem zaraze COVID-19 u SAD-u. Ta krvna grupa prevladava među Afroamerikancima, a oni su imali nesrazmjerno visoke stope zaraze korona virusom.

“Ljudi s krvnom grupom 0 ne mogu biti sigurni da oni neće dobiti bolest. Ne bi trebali juriti naokolo i ne držati se socijalne distance. Niti bi oni s krvnom grupom A trebali paničariti. Postoji toliko mnogo osnovnih čimbenika. Zovemo ga respiratornim virusom, no postoji veliki broj parametara koje još ne razumijemo”, pojašnjava Vaiyapuri.

Bolje razumijevanje odgovora na pitanje zašto imamo različite krvne grupe te o odnosu između antitijela jedne krvne grupe i rizika od bolesti vjerojatno će nam pomoći u razvoju cjepiva i dizajniranju novih lijekova, uključujući i COVID-19, kako zaključuju znanstvenici.

IZVOR: 24SATA.HR