Webinar o podršci djeci nakon traumatičnog događaja za koji se tražilo mjesto više
Potres je traumatični događaj koji gotovo kod svih ljudi, bez obzira na spol, dob, socioekonomski status ili obrazovanje dovodi do niza reakcija. T...
Izmjereno je koliko točno optimizam može produžiti život
Kad govorimo o dugovječnosti, nova studija sugerira da nefizički čimbenici mogu biti puno važniji nego što se to dosad mislilo. Svi bismo željeli živjeti duže i kvalitetnije, no kako to postići? Jesu li ključni prehrana, tjelovježba i dobar san ili dugovječnost ima više veze s nefizičkim čimbenicima, poput socijalne podrške ili održavanja osjećaja svrhe kasnije u životu?
Nova studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences sugerira da nefizički čimbenici mogu biti važniji, nego što se mislilo. Naime, tim istraživača pod vodstvom dr. Lewine Lee s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu otkrio je čvrstu poveznicu između optimizma i dugovječnosti – odnosno života nakon 85. godine.
Istraživači su analizirali podatke iz dvije prethodne američke studije – o zdravlju medicinskih sestara i o starenju veterana. Ukupno je u Leejevu analizu bilo uključeno 69.744 žena i 1.429 muškaraca. Sudionici u obje studije ispunili su upitnike o procjeni optimizma, a dob i smrtnost sudionika pratili su se neprestano od 1976. do 2014. Osim toga, gledala se povijest bolesti ispitanika, razina obrazovanja, prihodi i etnička pripadnost.
Lee i njezin tim usporedili su podatke procjene optimizma s dobi i smrtnosti sudionika, kao i dodatne medicinske, psihološke i demografske podatke. Otkrili su da muškarci i žene koji pokazuju višu razinu optimizma dulje žive.
Uspoređujući žene koje su postigle najbolji rezultat na ljestvici optimizma s onima koje su postigle najlošiji, istraživači su izvijestili o približno 15 % razlike u dugovječnosti. Sličan obrazac rezultata nađen je kod muškaraca. Izrazito optimistični muškarci živjeli su otprilike 11 % duže od pesimističnih muškaraca.
Zatim su znanstvenici potražili uzroke. Ispitane su dvije mogućnosti. Jedna od mogućnosti, prema istraživačima, jest da se optimistični ljudi imaju tendenciju živjeti zdravije i brinuti se o sebi, što rezultira kvalitetnijim i duljim životom. Drugi objašnjenje bilo bi da je optimizam dovoljan sam po sebi za promicanje dugovječnosti.
“Naši rezultati ukazuju na to da optimizam može biti važan psiho-socijalni čimbenik u promicanju zdravog starenja”, stoji u zaključku studije, a prenosi Forbes.
