Kako iskoristiti vlastitu ljutnju da biste bolje obavljali zadatke?

Rimski filozof Seneka ljutnju je opisao kao “kratko ludilo” koje nas postavlja na put prema samouništenju – poput padajuće stijene koja se razbija u komade na onome što udari i zdrobi. Prema njegovom mišljenju riječ je o našoj najgroznijoj i divljoj strasti i tvrdio je da nijedna kuga nije toliko skupo koštala ljudski rod kao ljutnja.

Iako je otvorena agresija očito destruktivna sila, neki nedavni eksperimenti sugeriraju da bijes i povezane emocije poput frustracije ili iritacije također mogu donijeti neke prednosti – pod uvjetom da znamo kako kanalizirati energiju koja proizlazi iz tih osjećaja.

Stručnjaci tvrde da bi korisno korištenje naših ljutitih osjećaja moglo biti daleko učinkovitije od pukog suzbijanja istih.

“Suzbijanje vas samo iscrpljuje, sve se odnosi na to gdje ćemo usmjeriti tu energiju”, objašnjava David Lebel, organizacijski znanstvenik sa Sveučilišta u Pittsburghu.

Koje su to koristi? I kako ih možemo iskoristiti?

Mobilizacija

Kao prvi primjer potencijalne koristi bijesa, započnimo sportom i vježbanjem. Ima smisla da bi emocija, koja je evoluirala u pripremi tijela za borbu, mogla rezultirati dodatnom snagom. Puno je dokaza da bi vam ovo moglo dati prednost u mnogim sportovima.

“Ljutnja je vrsta mobilizirajuće emocije koja se fiziološki aktivira. Možete koristiti tu aktivaciju za ostvarivanje fizičkog cilja”, objašnjava Brett Ford sa Sveučilišta u Torontu u Kanadi.

U jednom eksperimentu, prvi put objavljenom 2009. godine, sportski znanstvenici u Velikoj Britaniji zamolili su sudionike da zamisle intenzivno neugodan scenarij, prije nego što su prošli test snage nogu, u kojem su od njih tražili da što brže i jače udaraju tijekom pet minuta dok je stroj mjerio snagu njihovih udaraca. Ljutnja je dovela do značajnog povećanja njihovih performansi jer su usmjeravali svoju frustraciju u vježbu, u usporedbi sa sudionicima koji su se osjećali neutralnije. Kasnije studije otkrile su slične prednosti u bacanju kugle i skakanju: što su se ljuće osjećali, bolje su rezultate imali.

Osim što pruža eksploziju energije, ljutnja može povećati i preciznost – kako je nedavno otkrila analiza NBA igrača. Igrači su preciznije pogađali slobodna bacanja nakon posebno frustrirajućih prekršaja, primjerice kada su trebali dati lagani koš, u usporedbi s prekršajima koji nisu bili toliko frustrirajući i nakon kojih im se performanse nisu poboljšale. Slične rezultate pokazala su istraživanja i u drugim sportovima.

Iskra kreativnosti

Čini se da ljutnja poboljšava upornost i pri kognitivnim izazovima.

U jednom eksperimentu, Heather Lench na teksaškom Sveučilištu A&M; i Linda Levine na kalifornijskom sveučilištu Irvine prvo su tražili od svojih sudionika da riješe skup od 21 anagrama s pet slova – koji su predstavljeni kao test verbalne inteligencije.

Prvih sedam anagrama u eksperimentu izgledalo je stvarno, ali bilo ih je nemoguće riješiti. Istraživači su željeli izmjeriti učinke tih “neuspjeha” na raspoloženje i motivaciju, pa su ispitivali sudionike o njihovim emocijama u svakoj fazi testa i mjerili koliko dugo su se zadržavali na svakoj zagonetki.

Svaki je sudionik drukčije reagirao na nemoguće anagrame: neki su se osjećali tjeskobno nakon neuspjeha, neki su se osjećali tužno, a neke to uopće nije diralo. Ali oni koji su se najviše naljutili zbog tog izazova, bili su uporniji tijekom cijelog zadatka. Umjesto da ih natjera da odustanu, činilo se da će ih neuspjeh potaknuti da postanu uporniji u svakoj sljedećoj zagonetki.

Navala ljutnje može pobuditi i veću kreativnost. U zadacima brainstorminga, ljuti ljudi dolaze sa originalnijim i raznovrsnijim rješenjima, u usporedbi s ljudima koji su se osjećali tužno ili emocionalno neutralno. Čini se da pojačana uzbuđenost preopterećuje um, dopuštajući mu da uspostavi veze koje nisu dostupne u drugim emocionalnim stanjima.

Taj početni zamah kreativne energije brzo izgara, ali o tim blagodatima vrijedi razmisliti kad god se na radnom mjestu suočite s iritantnom preprekom.

Konstruktivno sučeljavanje

Tumačeći takve rezultate, Brett Ford sa Sveučilišta u Torontu naglašava da su kontekst situacije i intenzitet osjećaja važni.

“Umjerenost je ključna”, kaže.

Osjećaj perspektive bit će posebno važan kad odlučite izraziti ljutnju drugima. Nekontrolirana ljutnja, s otvorenom agresijom ili neprijateljstvom rijetko je preporučljiva, ali postoje dokazi da kontrolirani izrazi ljutnje mogu biti učinkoviti u promjeni tuđih mišljenja. Umjereno ljuti ljudi bolji su u pregovorima i sukobima.

“Ako vam je cilj suprotstaviti se nekome, biti asertivni i nametnuti dominaciju, onda bi vam gnjev mogao pomoći u tome”, kaže Ford.

Ljudi s visokom emocionalnom inteligencijom to znaju instinktivno. Radeći s Mayom Tamir na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, Ford je otkrio da ljudi koji postignu visoke ocjene na testovima emocionalne inteligencije imaju veću vjerojatnost razviti osjećaj bijesa prije sukoba. Znanje kada izraziti svoj bijes i kako to učiniti na odgovarajući način može vam pomoći da se brže oporavite od stresne situacije, što dovodi do boljeg psihološkog zdravlja.

U nedavnom radu Lebel je iznio neke smjernice o načinima na koje možemo usmjeriti svoju ljutnju i dovesti do pozitivnih promjena. On savjetuje da budete strpljivi, planirajući svoj odgovor prije nego što započnete sukob, kako biste imali dovoljno vremena da artikulirate svoje osjećaje.

“Prepoznajte svoju ljutnju, a zatim pričekajte nekoliko sati ili dan i razmislite o tome kako to možete konstruktivnije riješiti”, kaže.

Ponekad pomaže i ako samo zapišete svoje frustracije.

Psihološka udaljenost

Ako vas preplave ljutiti osjećaji i ne znate kako reagirati, razmislite i o korištenju nekih psiholoških strategija za smirivanje. Kognitivna bihevioralna terapija, u kojoj vas savjetnik može voditi kroz nove načine obnavljanja svojih emocija, bit će potrebna osobama sa ozbiljnim agresivnim sklonostima. No nova istraživanja pokazuju da čak i relativno jednostavni koraci mogu donijeti značajne promjene u ponašanju.

Jedna snažna tehnika je “psihološko distanciranje”. To može uključivati ​​zamišljanje da gledate na spornu situaciju iz perspektive budućnosti ili da se “stavite u cipele” prijatelja i pitate se kako bi vam mogao savjetovati da reagirate. Ono što je važno, psihološka distanciranost neće u potpunosti ukloniti osjećaje, ali može vam umanjiti ljutnju i pomoći vam da donesete mudrije odluke o najboljem načinu reagiranja.

Takt i diskrecija

Ove tehnike mogu zahtijevati vrijeme i trud, ali dokazi su jasni: veće uvažavanje učinaka ljutnje – i dobrih i loših – odvest će vas na put do zdravijeg i sretnijeg života, kako piše BBC.

Jedan od Senekinih prethodnika znao je isto to. Dok je rimski stoik ljutnju opisao kao temeljno zlu, grčki filozof Aristotel priznao je potencijal ljutnje da donese pozitivne promjene, pod uvjetom da ne potkopava razum.

Prema njegovom mišljenju, veliki izazov je “ljutiti se na pravu osobu, i to u pravom stupnju, i u pravo vrijeme, i u pravu svrhu, i na pravi način”.

IZVOR: 24SATA.HR