ČESTO, UMJESTO KUPOVNIH, ljudi sami izrađuju sredstva za čišćenje, a pritom rade ove velike pogreške

Nastojite iz kućanstva što više ukloniti toksična sredsva za čišćenje jer svi znamo koliko su opasna, ali koristite li ekološke alternative na pravi način? Čišćenje baš i nije uvijek toliko jednostavno. Evo nekoliko pogrešaka koje možda nesvjesno radite.

1. Ocat koristite svugdje

Ocat je snažno sredstvo u arsenalu ekoloških proizvoda za čišćenje koje imate na raspolaganju. Njegov je pH 2,2, slabiji nego kiselina u bakterijama, ali puno jači od, na primjer, rajčice. Ocat je preagresivan za osjetljive površine. Može oštetiti mramor, drobilicu hrane ili emajlirane površine. Ocat može skinuti završni sloj na mnogim površinama pa ako njime brišete pod, stavite pola čašice na tri litre vode i prvo isprobajte na manjoj površini.

2. Razrjeđujete vodikov peroksid

Vodikov peroksid je dobro, blago sredstvo za dezinfekciju i osobito se dobro ponaša na porculanskim površinama. Obično je razrijeđen na tri posto i može se nanijeti izravno na površine, ali da biste se riješili svih bakterija, morao bi djelovati barem pola sata. Hidrogen se čuva u zatamnjenim kontejnerima jer kada je u prozirnoj boci, izložen suncu samo na vrlo kratko, raspada se na puno manje snažne komponente vode i kisika. Ostavite ga u smeđoj boci, nemojte ga pretakati, a ako ga želite lakše nanositi, ulijte koliko stane u čep.

3. Miješate ocat s drugim sredstvima za čišćenje

Ocat je kiselina, sapun je baza. Što se događa kada miješamo kiselinu s bazom? Neutraliziraju se. Puno sredstava za čišćenje sadrži sapun pa ako se kombiniraju s octom, nema učinka. Prvo upotrijebite sapun, isperite pa onda naštrcajte ocat i brišite do maksimalnog sjaja. To vrijedi i za rublje. Stavljanje octa u deterdžent smanjuje snagu čišćenja oba sredstva. Ocat koristite samo kod ispiranja, omekšat će rublje i ukloniti neugodne mirise.

Soda bikarbona je sljedeći heroj čišćenja. Kada se miješa s octom, nastaje pjenasta reakcija koja može otčepiti lagano začepljene odvode. Ali ako ih miješate kada početno pjenjenje prestane, sve što preostaje jest neutralna otopina s vrlo malo snage za čišćenje. Koristite ili jedno ili drugo, ali nemojte gubiti vrijeme miješajući ih.

4. Koristite sodu bikarbonu na drvenim površinama

Soda bikarbona uklanja vosak relativno lako. To je super ako želite ukloniti takvu mrlju. Ali ako vaš drveni pod ima voštani, završni sloj, držite se razrijeđenog octa ili masnog sapuna.

5. Mislite da ocat uklanja sve bakterije

Ocat je vrlo blag dezinficijens, što znači da neće automatski ubiti sve klice i bakterije. Iako je učinkovit u uklanjanju salmonele i Escherichije coli, neće naštetiti zlatnom stafilokoku.

Da biste očistili dasku za rezanje i površine u kuhinji, koristite vruću vodu sa sapunom i dobro ribajte. Da biste posve sanitizirali dasku za rezanje, pošpricajte octom i isperite, pa izribajte svježim limunom koji ubija salmonelu i Escherichiju coli.

6. Ne koristite učinkoviti alkohol

Ocat je jako dobro sredstvo za uklanjanje loših mirisa, razrijeđen i obogaćen nekim esencijalnim uljem ugodnoga mirisa. Ali najbolja za uklanjanje mirisa je votka i ne mora biti skupa. Votku možete pošpricati na većinu tkanina. Kad se osuši, odlaze i loši mirisi.

7. Ne čistite redovito

Prirodna sredstva za čišćenje su snažna, ali postoji razlog zašto puno ljudi i dalje bira kemijska sredstva za čišćenje. Ako ne čistite svoj prostor redovito pa se stvore naslage, teško da će vam prirodna sredstva moći pomoći. Jednom kada se masnoća i prašina nakupe, potrebno je puno trljanja. Podove treba redovito brisati, mrlje brzo tretirati, a prašinu brisati prije nego se nataloži. Ovo je sve lako savjetovati, a teško provesti u današnje vrijeme kada smo svi jako zaposleni, ali da bismo mogli ostati kod neškodljivih sredstava za čišćenje, vrijedi pokušati.

IZVOR: TELEGRAM.HR