Kako odabrati najbolju vrstu psihoterapije za sebe
U Hrvatskoj je registrirano oko 25 različitih psihoterapijskih pristupa, pa kako onda znati koji je najbolji put za vas? Trenutačno najpopularnije ...
Na to hoćemo li u nekom trenutku biti introvertni ili ekstrovertni utječe razina dopamina u mozgu. Kod većine ljudi ne postoje ekstremi, nego sredina, pa smo većinom vjerojatno ambiverti.
Vjerojatno vas ljudi ponekad pitaju jeste li introvertirana ili ekstrovertirana osoba. Većina nas zapravo ne zna u koju bi se skupinu svrstala jer osobine ličnosti nikad ne postoje u kontinuitetu i mnoga ponašanja ovise o životnim okolnostima u kojima se nalazimo. Moglo bi se reći da je podjela na introverte i ekstroverte zapravo pomalo zastarjela, kako pišu 24sata.
Osobnost se sastoji od stabilnog niza ponašanja i sklonosti koje najčešće pokazujemo u interakciji s drugima. Formiraju se u ranoj dobi i “fiksiraju” u mladosti. Tijekom života promijenit će se mnoge važne stvari, no ne i osobnost. No, kad su u pitanju introvertnost i ekstrovertnost, valja reći da je teško držati se stroge podjele jer postoje osobine koje se mogu povezati s obje kategorije.
Profesor Adam Grant sa Sveučilišta Wharton u Pensilvaniji proveo je istraživanje u kojem je otkrio da se dvije trećine ljudi ne identificira ni s jednom od tih kategorija i većinom se izjašnjavaju kao ambiverti, uz objašnjenje kako imaju osobine i jedne i druge ličnosti, što ovisi o okolnostima i situaciji.
Moglo bi se reći da su “između” ta dva pojma, pri čemu imaju prednosti u odnosu na oba pristupa. Naime, puno se lakše prilagođavaju svim tipovima ličnosti. Grant je u istraživanju opovrgnuo i tezu da su najbolji prodavači ljudi iz kategorije ekstrovertnih osoba, otkrivši da ambivertima prodaja ide bolje, i to za čak 51 posto u odnosu na prosječne prodavače.
U istraživanju je zaključio kako sklonost introverziji ili ekstroverziji ovisi prije svega o razini dopamina u mozgu. Ljudi koji imaju više razine dopamina skloniji su introvertnosti jer nastoje izbjeći socijalni utjecaj koji bi mogao dovesti do toga da osjete anksioznost ili tugu. I obrnuto – ljudi koji imaju nižu razinu dopamina skloniji su ekstrovertnosti jer traže poticaj koji može pomoći da se osjećaju bolje. Većina ljudi ne dostiže ekstreme, odnosno sklonost introvertnosti ili ekstrovertnosti mijenja se ovisno o situaciji i okolnostima. Ukratko, mogu se svrstati u ambiverte.
Evo osobina koje imaju ambiverti:
1. Možete obavljati zadatke u grupi, ali i samostalno, i u oba slučaja ste podjednako dobri.
2. Društvene norme vam nisu problem, ali vas zamara previše ljudi oko vas.
3. Zabavno vam je ponekad biti u središtu pozornosti, ali ne volite da to predugo traje.
4. Neki ljudi misle da ste tihi, a drugi da ste vrlo društvena osoba.
5. Nije vam potrebno da ste stalno u pokretu, ali previše vremena za opuštanje vam je dosadno.
6. Možete se izgubiti i uživati vlastitim mislima, jednako kao što se možete izgubiti i uživati u razgovoru.
7. Brbljanje vam nije problem, ali vam s vremenom postane dosadno.
8. Ponekad ste sumnjičavi prema drugima, ali ima situacija u kojima možete pokloniti povjerenje.
9. Ako previše vremena provodite sami, bit će vam dosadno, no ako su ljudi oko vas predugo, to vas može iscrpiti.
Ambiverti koji su svjesni svoje osobnosti imaju sposobnost procijeniti kada se trebaju nagnuti na jednu stranu spektra, prema introvertnosti ili ekstrovertnosti ako se to ne događa prirodno, dok će oni koji nisu svjesni sebe s tim možda imati problema, kako prenosi The Forbes.