Ponekad nam 24 sata koje svaki dan nudi jednostavno nije dovoljno – a u takvim trenucima prvo “režemo” san. Iako svi znamo da bismo svake noći trebali spavati osam sati, stvarnost često izgleda drugačije, pa se ponekad moramo zadovoljiti sa šest ili čak pet sati sna.
Na portalu Ljepota&Zdravlje često pišemo o snu i njegovoj važnosti za cjelokupno zdravlje. Kako lakše zaspati, kako prilagoditi večernju rutinu za što kvalitetniji san te koliko sati spavanja doista utječu na naše raspoloženje i energiju tijekom dana. No danas nas zanima nešto drugo: postoji li način da se, unatoč skraćenom snu, ipak osjećamo odmorno? Je li moguće, primjerice, naspavati se u četiri sata?
Može li četiri sata sna biti dovoljno?
Iako postoji mit da se tijelo s vremenom “navikne” na kronično skraćen san, no za to nema znanstvenih dokaza. Ukratko, četiri sata nije dovoljno da se naspavamo i odmorimo, koliko god se privremeno možda osjećamo da se organizam prilagodio. Ovime se bavilo istraživanje provedeno 2018. godine, koje je pokazalo da redovito spavanje od samo četiri sata dnevno odgovara ubrzanom starenju mozga za čak osam godina.
Tijekom noćnog sna tijelo i mozak se obnavljaju i “popravljaju”. Ako dulje vrijeme spavate manje od sedam sati po noći, povećavate rizik od razvoja različitih zdravstvenih komplikacija, poput depresije, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, anksioznosti, dijabetesa, moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti.
Postoje li iznimke?
Kada je riječ o potrebnom broju sati sna, postoji jedna mala iznimk – neki ljudi zaista mogu funkcionirati i uz manje sna od drugih.
Znanstvenici su otkrili rijetku mutaciju gena ADRB1 kod osoba koje se osjećaju odmorno i uz manje od 6,5 sati sna po noći, bez ikakvih vidljivih posljedica po zdravlje. Ako ste nositelj ove genske mutacije, moguće je da se osjećate odmorno čak i ako redovito spavate manje od preporučenog broja sati, no zapamtite – ovo je prilična rijetkost. Prema kineskoj bazi podataka Exome Aggregation Consortium, učestalost ove mutacije iznosi otprilike 4 na 100.000 ljudi, odnosno svega oko 0,004 % populacije.
Dug sna i kako on utječe na naš organizam
Ako redovito spavate manje od preporučenih sati, važno je znati da se taj manjak sna s vremenom nakuplja – fenomen koji nazivamo “dugom sna” (eng. sleep debt), a o kojem više možete pročitati ovdje. Riječ je o razlici između količine sna koja je vašem tijelu zapravo potrebna i one koju stvarno ostvarujete. Primjerice, ako vam je potrebno osam sati sna svake noći, a redovito spavate samo šest, dnevno nakupljate dvosatni dug – što znači da već nakon samo pet radnih dana “dugujete” svom tijelu čak deset sati sna. Taj se dug ne može jednostavno zanemariti: dugoročno se odražava na gotovo sve aspekte zdravlja, od povišenog rizika za dijabetes i bolesti srca, do oslabljenog imuniteta i slabije koncentracije.
Što ako jednostavno ne stignete spavati?
Iako nam je jasno da dugoročno skraćivanje sna može imati prilično negativan utjecaj na naš organizam, prema portalu Healthline, nekoliko zdravih navika može vam pomoći da prebrodite kraća razdoblja skraćenog sna. Cilj je ostvariti što bolju kvalitetu sna, jer nam kvalitetniji san pomaže da se brže i bolje odmorimo. Primjerice, ekrane je dobro izbjegavati barem sat vremena prije spavanja jer plavo svjetlo koje emitiraju remeti prirodan cirkadijalni ritam i proizvodnju melatonina – iz istog razloga vrijedi ukloniti telefon i druge distrakcije iz spavaće sobe, kao i pobrinuti se da prostorija bude što tamnija. Unos kofeina također je dobro smanjiti, s obzirom na to da djeluje kao stimulans na središnji živčani sustav i smanjuje pospanost, dok alkohol, iako djeluje suprotno – kao sedativ – ipak narušava kvalitetu sna pa ga je bolje izbjegavati. Uravnotežena prehrana može vam pružiti više energije tijekom dana, a izbjegavanje tekućine neposredno prije spavanja smanjit će potrebu za noćnim odlascima u kupaonicu.
Ipak, zapamtite – ove tehnike mogu poboljšati kvalitetu sna koji ostvarite, ali ne mogu nadomjestiti sate koji vam nedostaju. Ako se skraćeni san pretvori u naviku, tijelo prije ili kasnije počinje “naplaćivati” taj dug. Zato je najbolja strategija ipak ona najjednostavnija: koliko god to ponekad zvučalo nedostižno, san ne bismo trebali dugoročno žrtvovati, već mu, kad god je to moguće, dati prostor koji mu pripada.
FOTO: Dupe Photos
Možda vas zanima
