Znate li što se sve nalazi u vašem omiljenom ružu?

by | 22 kolovoza, 2014

Znanstvenica Andy Brunning dala si je truda te je analizirala što se sve nalazi u ruževima za usne, a sastav je objavila na svom blogu, pa je tako otkriveno da se u ruževima skrivaju ostaci kukaca, vosak, čak i čili. Jedan ruž za usne sadrži nekoliko stotina različitih kemijskih spojeva koji mu daju željenu boju, sjaj i glatkoću. Neki su osnovni sastojci koje sadrži gotovo svaki ruž.

nanijeti-karmin-oput-profesionalca-720x400-490x272

Crvena boja se najčešće dobiva od zdrobljenih kukaca cochineal koji inače žive na kaktusu te se često koristi i za bojenje hrane, poput slatkiša. Ova je boja poznata kao ruž ili karminska kiselina, a dobiva se kuhanjem kukaca u amonijaku ili natrij-karbonatu. Dobivena smjesa se nakon toga filtrira, a zatim se dodaje aluminijev sulfat.

Tamnocrveni ruževi i šminka koja obećava dugoročan učinak često uključuje kemijski spoj koji se naziva eozin. Prilikom nanošenja na usne, boja ruža se suptilno mijenja, reagira s kožom te se stvara lagana plava nijansa. Boja reagira s aminospojevima koji se nalaze u proteinima u koži, što pak rezultira tamnijom crvenom bojom prilikom nanošenja ruža na kožu. Ta reakcija također čini boju ruža dugotrajnijom. Ostali pigmenti i boje, koji čine svega pet posto sastava ruža, koriste se za dobivanje drugih nijansi.

Titanov dioksid, u obliku bijele smjese, vrlo je čest sastojak koji se dodaje ružu kako bi se razrijedila crvena boja te dobila ružičasta nijansa. Ostali spojevi mogu biti dodani u malim količinama kako bi ruž bio mirisan ili hidratantan. Na primjer, kapsaicin, spoj koji se nalazi u čiliju, može na kožu djelovati pomalo nadražujuće te usne mogu lagano oteći i nabubriti.

Različite vrste voska i ulja čine glavni dio sastava ruža, a upravo je vosak ključan za strukturu i oblik. Vrlo često se koristi i pčelinji vosak, a on se sastoji od 300 različitih kemijskih spojeva, no neke prirodnije verzije uključuju vosak koji se dobiva iz palme koja raste u Meksiku te lanolin, tvar koju inače luče žlijezde ovaca. Vosak koji se dobiva od lišća brazilske palme omogućuje postojanost ruža na suncu i visokim temperaturama. Vosak u ružu također povezuje ostale sastojke i određuje njegov sjaj.

Ulja, poput ricinusovog, čine oko 65 posto sastava ruža te ga omekšavaju i omogućavaju da klizi po usnama. Posljednjih nekoliko godina porasla je zabrinutost zbog tragova teških metala u ruževima. Jedno istraživanje provedeno na Sveučilištu Berkeley pokazalo je da ruževi čak 32 brenda sadrže male količine olova, aluminija, kroma i mangana, a ti sastojci u organizam dospijevaju ako se pojede s usana, no te količine, prema riječima znanstvenika, nisu opasne za zdravlje.

Izvor: tportal.hr