Umjetnički paviljon u Zagrebu ubraja se među najstarije izložbene prostore u Hrvatskoj i jedini je objekt namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi, koje svojim značajem premašuju nacionalne okvire.
Potreba grada za ovakvim zdanjem prepoznata je krajem XIX. stoljeća, kada se u Zagrebu intenzivirao likovni život.
Vlaho Bukovac 1885.
Inicijativu za izgradnju Umjetničkog paviljona dao je 1895. godine slikar Vlaho Bukovac, najmarkantnija ličnost kulturnog života Zagreba i Hrvatske toga vremena. Tijekom priprema za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896. godine, on je prepoznao mogućnost za njegovu izgradnju. Na Bukovčev prijedlog, sagrađen je poseban montažni umjetnički paviljon čiji će se metalni kostur nakon izložbe prenijeti u Zagreb. Zgrada paviljona svečano je otvorena 15. prosinca 1898. godine reprezentativnom izložbom “Hrvatski salon”.
Nastavite čitati nakon oglasa
Vidosava Kovačević, Glava djevojčice 1912.
Njegujući praksu suradnje sa srodnim institucijama i s ciljem da hrvatsku javnost upozna s kulturnom baštinom regije, Umjetnički paviljon predstavit će Spomen-zbirku Pavla Beljanskog iz Novog Sada izložbom Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne krajem tekuće i početkom sljedeće godine.
Risto Stijović, Djevojčica 1936.
Remek-djela moderne umjetnosti iz kolekcije Pavla Beljanskog na izložbi “Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne” u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu publika će moći pogledati od 19. studenoga 2015. do 10. siječnja 2016. godine.
Autori postavke su dr. Jasna Jovanov i dr. Zvonko Maković. U godini u kojoj se obilježava peto desetljeće od smrti velikog darivatelja, ova izložba je prvo predstavljanje Spomen-zbirke Pavla Beljanskog izvan granica Srbije.
Idućeg tjedna čitajte o temi:
Život posvećen umjetnosti
Nastavite čitati nakon oglasa
Možda vas zanima
