Što kozmetička kemičarka nikad ne bi stavila na kožu – popis sastojaka koje vrijedi izbjegavati

Američka kozmetička kemičarka otkriva sastojke koje nikad ne bi stavila na kožu. Doznajte zašto benzofenoni, parabeni i triklosan izazivaju zabrinutost.

Sve više žena okreće bočice i čita deklaracije, a kemija koja se krije iza lijepih pakiranja nikad nije bila toliko pod povećalom. No što kada stručnjakinja za formule otvoreno kaže: ovo nikad ne bih stavila na vlastitu kožu?

Američka kozmetička kemičarka Krupa Koestline, poznata po svom clean beauty pristupu, jasno ističe sastojke koje zaobilazi u širokom luku. Njezin glas odjekuje posebno snažno u trenutku kad se beauty industrija još uvijek suočava s pitanjima sigurnosti, transparentnosti i potencijalnih endokrinih disruptora. I dok trendovi dolaze i odlaze, popis koji je ona složila vrijedi pročitati dvaput jer upravo se u tim sitnim slovima krije razlika između proizvoda koji njeguje i onog koji dugoročno može izazvati neželjene učinke.

Sastojci koje ne koristi

Prvi na listi nalaze se benzofenoni, UV filteri prisutni u brojnim kremama za sunčanje i lakovima za nokte, a povezani su s potencijalnim hormonskim poremećajima i iritacijama kože. Slijede bisfenoli (poput BPA), koji se često kriju u pakiranjima i mogu migrirati u sam proizvod, utječući na hormonalnu ravnotežu. Parabeni, iako još uvijek dopušteni u određenim koncentracijama prema EU regulativi, pod sumnjom su zbog mogućeg estrogenog učinka.

Posebno zabrinjavaju pesticidi, koji ulaze u kozmetiku kroz biljne ekstrakte kada uzgoj nije kontroliran. Ftalati, nekad česti u lakovima za nokte i parfemima, povezani su s problemima reproduktivnog zdravlja, a njihova upotreba se sve više ograničava. Na njezinoj listi je i triklosan, konzervans i antimikrobni sastojak koji je godinama bio prisutan u pastama za zube i sapunima, ali zbog mogućeg utjecaja na štitnjaču i razvoj rezistencije bakterija, sve ga se rjeđe viđa.

Kako se snaći među sitnim slovima

Krupa Koestline ističe da je ključ u informiranosti i svjesnom odabiru. Ako niste sigurni, držite se provjerenih europskih brendova koji jasno komuniciraju svoje formule, birajte certifikate poput COSMOS ili Ecocert i pratite ažuriranja Europske agencije za sigurnost hrane i kozmetike. No treba biti i realan – potpuno “čista” kozmetika ne postoji, a sigurnost uvijek ovisi o koncentraciji i kombinaciji sastojaka, a ne samo o njihovu nazivu.

Foto: Artfully79, iStock via Getty Images Plus