
Saznajte kako i gdje možete pomoći ljudima iz područja stradalih potresom
Nakon jučerašnjeg, blažeg, potresa većina nas je pomislila da smo se konačno oprostili od svih tragedija koje su zahvalite ne samo Hrvatsku, već i ...
U sklopu velike multimedijske izložbe Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma u MSU-u, najavljujemo bogat popratni program u okviru kojeg će ljubitelji filma u dvorani Gorgona imati priliku pogledati tematski izbor dokumentarnih i igranih filmova nastalih u produkciji Zagreb filma. Uz autore poput Kreše Golika, Rudolfa Sremeca, Ante Babaje, Krste Papića, Petra Krelje, Bogdana Žižića, Zorana Tadića i drugih, ta institucija dala je izniman doprinos ugledu i pozicioniranju hrvatske kinematografije na međunarodnoj filmskoj i umjetničkoj sceni. Želja nam je da ovim programom odabranih filmova podsjetimo našu publiku na fantastična umjetnička postignuća Zagreb filma koji je, uz vrhunsku i uspješnu produkciju animiranog filma, bio i jedan od međunarodno najuspješnijih hrvatskih producenata kratkometražnih igranih i dokumentarnih filmova.
Program Zagreb film u dvorani Gorgona tako će do lipnja 2020. predstaviti filmove kroz nekoliko tematskih cjelina. Početkom ožujka, u vrijeme obilježavanja Međunarodnog dana žena, na programu je dokumentarni blok Žena, majka, radnica koji snažnim autorskim filmskim rukopisima, kroz ekonomske i socijalne portrete tematizira život žene u patrijarhalnoj sredini u okolnostima društvene tranzicije. Blok obuhvaća vrhunska ostvarenja hrvatske dokumentaristike u rasponu od 20 godina, počevši od naslova Od 3 do 22 Kreše Golika iz 1966. godine, do Nezaposlene žene s djecom iz 1986. Krste Papića.
Travanjski blok pod naslovom Tranzicije, migracije, gastarbajteri donosi pak sjajne naslove poput Halo Munchen i Specijalni vlakovi Krste Papića, Gastarbeiter Bogdana Žižića te Dernek Zorana Tadića, a bavi se našim trajnim temama – ekonomskim i političkim uzrocima migracija, te odnosom zavičaja i novih “domovina”. Kao dodatni doprinos valorizaciji produkcije Zagreb filma u njegovom europskom kontekstu, za travanj najavljujemo i poseban programski blok Zagreb film u dijalogu s Međunarodnim festivalom kratkog filma u Oberhausenu. Od svojeg osnivanja Međunarodni festival kratkog filma u Oberhausenu (International short film festival Oberhausen) bio je jedno od ključnih mjesta međunarodne vidljivosti, kontekstualizacije i promocije brojnih autora i filmskih naslova iz produkcije Zagreb filma. Stoga smo ovaj blok posvetili izboru prikazivanih i nagrađivanih filmova na tom prestižnom festivalu, poput Don Kihota Vlade Kristla, Idu dani Nedeljka Dragića, Pravde Ante Babaje, Čvora Krste Papića, Prese Bogdana Žižića i drugih.
Početkom svibnja, uoči Praznika rada, filmski blok Da nam živi, živi rad bit će posvećen radu, profesijama i radništvu. Publika će moći vidjeti filmove koji tematiziraju zanimanja od kojih se nekih danas možemo samo nostalgično prisjećati, poput tramvajskog konduktera u Koliko to vrijedi? Kreše Golika te bakarskih ribara-tunolovaca u Ljudi, godine, more Zlatka Sudovića.
Krajem svibnja i početkom lipnja prikazujemo dva bloka: U centru – Zagreb, kak imam te rad, koji naslovima Moj stan Zvonimira Berkovića, Poplava Bogdana Žižića te Splendid isolation Petra Krelje, prikazuje život u Zagrebu šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća te naposljetku blok Izvan centra – priroda i društvo, s naslovima Mala seoska priredba Krste Papića, Ljudi s Neretve Obrada Gluščevića i Vrijeme šutnje Rudolfa Sremeca, posvećenog životu u unutrašnjosti i ruralnim sredinama.
Za lipanj također najavljujemo zagrebački film iz 1979. Živi bili pa vidjeli autora Milivoja Puhlovskog i Brune Gamulina s glazbom grupe Buldožer, triler San o ruži redatelja Zorana Tadića prema scenariju Pavla Pavličića iz 1986. te rijetki znanstveno-fantastični naslov hrvatske kinematografije Gosti iz galaksije Dušana Vukotića iz 1981.
Usto, u sklopu programa, neke od filmskih projekcija pratit će i tribine s gostima. Tako ćemo u četvrtak, 5. ožujka 2020., u okviru bloka Žena, majka, radnica, ugostiti teoretičarku filma Dianu Nenadić i redateljice Vlatku Vorkapić i Katarinu Zrinku Matijević.