5 žena odlučnih u naumu da očuvaju prirodu upitali smo što ih motivira i daje nadu da se stvari mogu promijeniti

Svijet u kojem živimo suočen je s klimatskim promjenama, čije posljedice osjećamo već sada. Kako živjeti u skladu s prirodom i što ih motivira da unatoč nizu problema ne odustaju, pitali smo naše sugovornice…

Cilj Dana planeta Zemlje, koji se u Hrvatskoj obilježava 22. travnja, od 1990. godine je potaknuti građane da svojim djelovanjem ubrzaju prijelaz na zelenu ekonomiju kako bi se negativni trendovi klimatskih promjena umanjili. Zaštita prirode, našeg okoliša, zadaća je svakoga od nas jer iako se nekima čini da malo toga možemo učiniti sami, upravo primjeri žena s kojima smo razgovarali, pokazuju kako svatko od nas, na svoj način, i unutar svojih mogućnosti, može djelovati. Njihove priče inspiriraju nas i pokazuju kako se klimatske promjene ne događaju negdje daleko od nas, kako je očuvanje prirode i planeta na kojem živimo naša zadaća i naša odgovornost. Pokazuju nam i kako nije tako teško djelovati, promijeniti svoje navike, biti “bolji građanin”, živjeti s prirodom, ustrajati i svojim primjerom potaknuti i druge, pa i sustave koji upravljaju državama, da ostvarimo ciljeve Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, i do 2030. godine smanjimo negativni utjecaj stakleničkim plinova. Što vi možete učiniti? Možete puno, i možete krenuti već danas. Pogledajte priče naših sugovornica, a sutra, 23. travnja, sudjelujte na Klimatskom maršu koji organizira Inicijativa Extinction Rebellion.

Jelena Mikin, Mali plac

Sad već desetogodišnja priča o Malom placu utkana je u sve pore mog života. Prvo sam osvijestila koliko je važno što se nalazi na mom tanjuru. Shvatila sam da moja kvaliteta života, ali i dobrobit zajednice značajno ovise o tome što jedem. To je dovelo do velike promjene u mom pristupu hrani – više je nisam gledala samo kao proizvod nego sam u njoj vidjela priču, ljude, načine, mijene, etiku… Potom sam osvijestila koliko je u ovom vremenu nekontroliranog iscrpljivanja prirodnih resursa i ostalih negativnih utjecaja prehrambene industrije ugroženo pravo svakog od nas na pristup zdravoj i prirodno uzgojenoj hrani, kao i opstanak malih OPG-ova te bioraznolikosti. Sve me to motiviralo da pokušam osigurati sebi i svima ostalima koji promišljaju o hrani kontinuirani pristup kvalitetnim, sezonskim i zdravim namirnicama iz lokalnog i ekološkog uzgoja. Odlučila sam dati svoj doprinos stvaranju osviještene, odgovorne i aktivne zajednice u kojoj proizvođači i potrošači zajedno sudjeluju u tranziciji prema održivijoj budućnosti. Željela sam potaknuti ljude na to da više promišljaju o hrani – od kuda ona dolazi i kako je uzgojena – te im omogućiti izravan kontakt s malim proizvođačima. No i dalje mi se čini da premali broj ljudi promišlja slojevito. Uz EKO oznaku, podjednako važan kriterij odabira proizvoda trebala bi biti i zemlja podrijetla i ambalaža. Izrazito je važno je li proizvod koji kupujemo ostavio veliki ekološki otisak putujući tisućama kilometara da bi stigao do nas i je li nepotrebno pakiran u plastiku koja ima razorne posljedice za okoliš i naše zdravlje. Sve je to polagan i prirodan proces kroz koji svi zajedno prolazimo, a najbolji način jest vlastitim primjerom inspirirati sve s kojima dolazimo u kontakt i potaknuti ih na promišljanje.

Lorena Herceg, Prijatelji životinja

Aktivizam je za mene dugo vremena bio samo nešto čime sam se bavila u slobodno vrijeme jer me frustrirala nepravda u društvu te sam htjela na neki način pomoći, bilo po pitanju LGBTQIA prava, feminizma ili nečeg trećeg. Tek kad sam prije tri godine došla u Prijatelje životinja, to mi je postalo i posao. Veganka sam otkako radim u udruzi, a tim poslom i aktivizmom bavim se iz ljubavi prema životinjama. Nadu da se stvari mogu promijeniti daju mi ponajprije djeca i mladi budući da su po mnogočemu osvješteniji od primjerice moje generacije u njihovoj dobi. Aktivisti poput X González (rođena kao Emma González) i Grete Thunberg pokazuju koliko snažan i moćan može biti glas mladih žena u borbi za pravdu. Sve veća dostupnost ekoloških, veganskih i cruelty-free proizvoda pokazuje da su ljudi sve više svjesni problema oko njih, ali i željni riješiti ih. Vjerovanje da je makar jedna životinja spašena iz klaonice, da se barem jedna žena ohrabrila i prijavila zlostavljača, da je barem netko dobio utjehu ili savjet odlična je motivacija za nastaviti, a čuti to iz tuđih usta, neprocjenjiv je osjećaj. Prednost ovakvog posla definitivno je osjećaj ispunjenosti i svijest da radimo nešto za dobrobit društva, prirodu i životinje, da to sve ima neku višu svrhu od same egzistencije. Ponekad rezultat nije odmah vidljiv, ali kroz neko vrijeme postane jasno da smo ostavili trag, pomogli nekome, a to uvijek donosi osjećaj zadovoljstva. Naučila sam da aktivizam uvelike ispunjava, ali i troši naše resurse pa trebamo postaviti granice. Ne smijemo se prestati boriti za bolje sutra unatoč svim preprekama i trebamo razvijati suosjećajnost i usađivati je od rane dobi jer suosjećajan svijet ne može biti loše mjesto. Sve kreće od individue, stoga vjerujte u sebe jer aktivizam uvijek ima smisla. 🙂

Sunčica Lazanski, Extinction Rebellion Zagreb

Aktivizam je dio mog života još od ranih studentskih dana. Extinction Rebellion Zagreb dio je globalne mreže Extinction Rebellion grupe, koja je djelovanje započela u Londonu. Zalažemo se za očuvanje vrsta te za klimatsku pravdu i socijalnu pravdu, što su nerazdvojivi koncepti jer su zemlje sjevera, koje su globalno najveći zagađivači i povijesno najveći onečišćivači, ti koji će najmanje ispaštati od posljedica klimatskih promjena. Vidimo borbu za klimatsku pravdu kao dio feminističke, LGBTQIA borbe i borbe ostalih potlačenih bića jer se te borbe u mnogim aspektima preklapaju. Važno je vjerovati da se stvari mogu promijeniti i mislim da je to glavna pokretačka sila aktivizma. Na nama je da ustrajemo i damo sve od sebe bez očekivanja odmah vidljivih rezultata. Klimatsko je pitanje jako kompleksno jer je toliko široko, globalno i sveobuhvatno da ga je teško probaviti. Kad nam je nešto toliko apstraktno bez posljedica koje slijede jasan uzrok, našim se mentalnim kapacitetima teško prilagoditi. Teško nam je razumjeti da meso i životinjski proizvodi koje svakodnevno konzumiramo imaju niz lančanih reakcija. Suživot s prirodom znači uzimati koliko ti treba, vraćati prirodi njezino, pokazati zahvalnost i poštovanje. Mislim da je važno educirati se, i to od najranije dobi te se upravo zato Extinction Rebellion Zagreb zalaže za uvođenje klimatskog kurikuluma u škole. Djelovati se može na razne načine, poput uključivanja u okolišne inicijative kao što su Extinction Rebellion, Zelena Akcija, Greenpeace i slično. Borba protiv sustava koji je nepravedan dugotrajna je, iscrpljujuća i često s nevidljivim rezultatima, ali je istovremeno i oplemenjujuća i osnažujuća. Motivira me spoznaja da se stvari sigurno neće promijeniti ako ne pokušamo, ali će se možda promijeniti ako im damo šansu. Konkretna stvar koju svaki čitatelj/ica već sada mogu napraviti jest doći na Klimatski marš koji organiziramo 23. travnja 2022. i boriti se za klimatsku pravdu!

Marina Matijević, Ja bolji građanin

Ekologija me oduvijek zanimala, plastika zgražavala i otkad su postavljeni spremnici, odvajam otpad. U tom procesu odvajanja, polovicu ambalaže, tj. otpada s kojim sam se susretala kroz dan nisam znala kako pravilno sortirati. Upravo rad na Ja bolji građanin pomogao mi je i da proširim svoja znanja. Moja inicijativa obraća se pojedincu, građaninu jer našim boljim odabirom smanjujemo otpad, a našim odvajanjem započinje kružna ekonomija. Poruku koju konstantno provlačim jest da smo ti i ja taj proizvod kupili, isti taj proizvod ima ambalažu. Kada ta ambalaža postane otpad, ti i ja smo za istu opet odgovorni. Kad shvatiš tu odgovornost, onda se započneš i educirati, edukacijom stječeš nova znanja, nova znanja dijeliš s drugima te tako ta spoznaja odgovornosti kreira jedan vrlo pozitivan lanac… A aktivistkinja, edukatorica ili nešto treće, sasvim je svejedno – puno je važnije da je poruka uspješno prenesena. Ljepota ove inicijative jest u tome da tom dvosmjernom komunikacijom s građanima mi zajedno podižemo ekološku svijest iz dana u dan! Živim trudeći se postati bolji građanin – a taj bolji građanin je onaj koji je počeo donositi informirane odluke i time postao svjestan svoje odgovornosti prema društvu, lokalnoj zajednici, ekosustavima planeta i budućim generacijama. Građani trebaju znati da svaka naša promjena kod očuvanja okoliša, ma koliko nam se činila mala, jest pomak nabolje i iznimno je važna za opstanak života na planetu. Vozite bicikl, kupujte racionalnije, birajte proizvode i pakiranja koja su povoljnija za okoliš, prenamijenite, nemojte printati, prošećite umjesto da sjednete u auto; nemojte bacati hranu, iskoristite je opet; ako plastična vrećica leti naokolo, dohvatite je i odvojite u plastiku; u isto vrijeme nemojte zaboraviti nastaviti se educirati – i onda sve ovo prenesite na nekog drugog te nastavite pozitivan niz!

Ivana Biočina, Institut održive mode

Živim jednostavno, u svom ritmu. Odabir održivog poslovanja i obrtništva je zapravo odabir načina života. Imamo izbor, pa zašto ne bismo odabrali nadu i ljepotu? Priroda me uči da su stvari zapravo neutralne, i kad napravimo odmak od emocija i misli koje zatrpavaju naše živote, zastaneš i nađeš se u ljepoti tijeka života, sve je i važno i nevažno, ali jedno je sigurno – mi smo konačni. Tu se krije sloboda. Kroz rad sam susrela iznimne mlade žene, pa kad vidim kako napredno razmišljaju – to mi daje najveću nadu. Usto, svjedočim da sve zajedno činimo krug gdje prenosimo i dijelimo nadu, učenje, gradimo nešto novo, iz generacije u generaciju, svi smo povezani – kako ne biti pun nade, kad vidiš da si dio nečeg puno veće?! Ja sam pobornik razmišljanja da me nitko ne slijedi, već da sâm stvara svoj put. Drago mi je ako poslužim kao primjer, ali svatko kreće iz svoje životne pozicije i oblikuje put kako može i želi. Mogućnost promjene i održivijeg života sveprisutna je, na svakom koraku. Sve se uistinu svodi na izbor i svakodnevni odabir, korak po korak. Krenite gdje god se nalazili i priuštite si s vremena na vrijeme pravu prirodu – tlo pod nogama, da se ne čuje cesta, da nije planski osmišljena šuma, već baš prava, divlja priroda. Uberite koprivu i napravite si odmah po dolasku kući čaj. Budući da kreće veliko buđenje prirode, pronađite jedan prizor – bilo to stablo ispred zgrade, mali dio travnjaka, i promatrajte kako se mijenja. Pronađite svoje malo uporište i prozor u prirodu – kad njegujete odnos s prirodom, njegujete najdublji dio sebe. A kad shvatimo da smo mi priroda, vjerujem da i promjena dolazi sama po sebi. Sve nedaće kojima svjedočimo jesu prilika – da odstupimo od “starog” i stvorimo “novo”. Taj novi svijet možemo sanjati, ali da bismo ga stvorili, moramo – djelovati.

 

Foto: Privatne fotografije