Peptidi ili retinol: što je bolji izbor za čvršću i zaglađeniju kožu

Na policama s pomlađujućom njegom postoje dvije gotovo podjednako primamljive priče. Kreme s retinolom obećavaju ozbiljne promjene, ali uz takozvani retinol purging koji odlikuju crvenilo, suhoća i ljuštenje. Peptidi, s druge strane, nude nježniji put do zaglađene i čvršće kože, često bez neugodnog razdoblja prilagodbe. Ako oba sastojka potiču kolagen, zašto bismo odabrali onaj zahtjevniji?

Odgovor se ne krije samo u načinu na koji djeluju nego i u tome koliko pouzdano možemo očekivati rezultat. Važno je i što podrazumijevamo pod čvršćim, punijim i zaglađenijim tenom. Nijedna krema za pomlađivanje neće podignuti opušteno tkivo poput estetskog zahvata, ali određeni sastojci mogu postupno poboljšati gustoću kože, ublažiti bore i usporiti razgradnju kolagena. Upravo se na tom terenu susreću retinol i peptidi.

Retinol ima bolju biografiju

Retinol pripada skupini retinoida, derivata vitamina A. Nakon nanošenja mora se u koži pretvoriti u retinal, a zatim u retinoičnu kiselinu, aktivni oblik koji utječe na ponašanje stanica. Taj proces potiče obnovu kože i stvaranje kolagena te usporava djelovanje enzima koji ga razgrađuju.

Ovdje ipak vrijedi napraviti važnu razliku. Najsnažniji dokazi o djelovanju retinoida na znakove starenja odnose se na tretinoin, lijek koji je već aktivni oblik retinoične kiseline, a ne na kozmetički retinol. Retinol mora proći nekoliko pretvorbi i djeluje blaže, ali je zato dostupniji i uglavnom se lakše podnosi.

Retinoidi su među najbolje istraženim sastojcima za ublažavanje finih bora, neujednačene pigmentacije i drugih znakova fotostarenja. To ne znači da će svaki serum s retinolom dati jednake rezultate: važni su koncentracija, stabilnost formule, redovitost uporabe i vrijeme koje mu damo za djelovanje.

Njegova slabost jednako je poznata kao i njegova učinkovitost. Retinol može izazvati suhoću, peckanje, crvenilo i ljuštenje, osobito ako se uvede prebrzo ili kombinira s previše drugih aktivnih sastojaka. Najbolji sastojak na papiru ne vrijedi puno ako ga koža ne podnosi dovoljno dobro za redovitu i dugotrajnu uporabu.

Foto: Magnific

Ne djeluju svi peptidi jednako

Peptidi su kratki lanci aminokiselina, odnosno maleni dijelovi proteina. U kozmetici se najčešće predstavljaju kao glasnici koji koži šalju signal da proizvodi više kolagena ili popravi određene strukture. Neki prenose minerale poput bakra, neki sudjeluju u procesima obnove, a određeni se povezuju s ublažavanjem mimičkih bora.

Zbog toga peptidi nisu jedan sastojak s jednim predvidljivim učinkom. Formula s bakrenim peptidima nije isto što i proizvod sa signalnim ili takozvanim neurotransmiterskim peptidima. Njihova učinkovitost ovisi o vrsti peptida, koncentraciji, stabilnosti formule i sposobnosti prolaska kroz barijeru kože.

Upravo je tu njihov najveći problem. Obećavajuće djelovanje u laboratoriju ne jamči da će gotov kozmetički proizvod jednako djelovati na licu. Peptidi mogu pridonijeti hidraciji, zaglađenijem i njegovanijem izgledu kože, ali dokazi o njihovu učinku na elastičnost i gustoću još nisu jednako uvjerljivi kao oni kojima raspolažemo za retinoide.

To ne znači da peptidni serumi ne djeluju, nego da njihove rezultate ne možemo tako lako predvidjeti. Učinak jednog posebno oblikovanog peptida ne možemo automatski pripisati svakoj kremi koja tu riječ ističe na ambalaži.

Koji je sastojak bolji za čvrstoću kože

Ako koža dobro podnosi retinol, a glavni su cilj bore, gubitak gustoće i znakovi fotostarenja, retinol ostaje pouzdaniji izbor. Njegov učinak neće biti brz ni dramatičan, ali uz redovitu uporabu može postupno utjecati na procese koji koži daju potporu.

Peptidi imaju prednost kad koža ne podnosi retinol, lako postaje nadražena ili joj je u određenom razdoblju potrebna jednostavnija i nježnija rutina. Mogu biti dobar izbor i za osobe koje tek počinju s njegom znakova starenja, ali od njih ne treba očekivati efekt “retinol bez iritacije“. To je marketinški privlačna usporedba, no peptidi imaju drukčiji način djelovanja i manje predvidljive rezultate.

Važno je i koliko su očekivanja realna. Dobro hidrirana koža odmah izgleda punije i zaglađenije, pa proizvod s peptidima može brzo ostaviti dojam veće čvrstoće. Stvarne promjene kolagena i strukture kože odvijaju se mnogo sporije i ne mogu se procijeniti nakon nekoliko dana uporabe.

Foto: Pexles

Retinol i peptide ne moramo suprotstavljati

Ustalom, zašto birati? Nema razloga zbog kojeg se peptidi i retinol ne bi smjeli koristiti zajedno. Proizvod s peptidima može se nanositi ujutro, a retinol navečer, ili se oba mogu naći u istoj večernjoj rutini ako ih koža dobro podnosi. Ne postoji opće pravilo prema kojem se međusobno poništavaju.

Pametnije ih je uvoditi odvojeno kako bismo znali koji sastojak donosi rezultat, a koji eventualno izaziva reakciju. Retinol se u početku nanosi nekoliko večeri tjedno na suhu kožu, u maloj količini, uz hidratantnu kremu. Učestalost se povećava tek kad nema trajnog crvenila, peckanja i ljuštenja, dok je svakodnevna zaštita od sunca nezaobilazna.

Peptidi najčešće ne zahtijevaju takvo razdoblje prilagodbe, ali ni njihova nježnost nije apsolutna. Reakciju mogu izazvati drugi sastojci u formuli, mirisi ili konzervansi, pa ih osjetljiva koža također treba upoznavati postupno.

Retinol, dakle, pobjeđuje količinom i kvalitetom dokaza, ali samo ako ga koža može podnijeti dovoljno dugo da pokaže rezultat. Peptidi nude mirniji pristup i mogu lijepo nadopuniti rutinu.

Foto: Jacob Wackerhausen, iStock/Getty Images Plus; Alones Creative, iStock/Getty Images Plus