Beauty tajne: Antonija Stupar Jurkin o najboljoj rutini njege kože sklone aknama
Bivša voditeljica, a sada PR stručnjakinja Antonija Stupar Jurkin zbog kože lica sklone aknama najviše pažnje pridaje skincare proizvodima. Dubinsk...
Svjetski dan prevencije samoubojstva obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organisation – WHO) radi podizanja svijesti o potrebi i obvezi aktivnosti prevencije samoubojstava na globalnoj razini.
Tim povodom će Udruga Životna linija, u subotu 10. rujna na Cvjetnom Trgu u Zagrebu, u periodu od 11 do 13 sati upoznati građane i medije s radom Udruge, te dijeljenjem informativnih letaka upozoriti na gorući problem našeg društva – depresiju i suicid.
Velik postotak hrvatskog stanovništva pati od depresije, a suicid je najgora posljedica koja iz nje može proizaći. U nekim slučajevima potpora depresivnim osobama doslovno može spasiti ljudski život.
“Stav Udruge Životna linija je da je pitanje suicida vrlo važno društveno pitanje, koje samim tim zahtijeva odgovarajuću pažnju i na institucionalnoj razini, zbog čega se i zalažemo za izradu Nacionalne strategije za borbu protiv suicida”, izjavio je Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.
Kampanju Udruge Životna linija podržale su i osobe iz javnog života, spisateljica i pjesnikinja Sanja Pilić, dramski umjetnik Ozren Grabarić, TV voditeljica Daniela Trbović, pjevačica Indira Levak, hrvatski reprezentativac u plivanju Mario Todorović, te Dalibor Jakus, stručnjak za odnose s javnošću, koji su svojim porukama podrške naznačili važnost prevencije, ali i što brže i učinkovitije intervencije.
Podatak da se u Hrvatskoj na godinu u prosjeku ubije više od 700 osoba, a raste i broj mladih sa suicidalnim rizikom, govori kako tema suicida zaslužuje puno više prostora. Nacionalna strategija trebala bi se baviti povećanjem kapaciteta institucija za psihološku pomoć, a trebala bi se također i fokusirati na sveobuhvatne programe prevencije. Ti bi se programi trebali provoditi još u ranoj dobi razvoja djece: jačanjem organizacija civilnog društva koji provode programe usmjerene na mentalno zdravlje, kao i uključivanjem institucija obrazovanja kao najvažnijeg dijela karike u poticanju odgoja i obrazovanja suosjećajnih i odgovornih mladih osoba.
Prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2015. godine počinila je samoubojstvo u Republici Hrvatskoj 721 osoba, što je porast od 5,6 % u odnosu na prethodnu godinu. U pogledu dobi, najugroženiju skupinu predstavljaju osobe između 51 i 65 godina starosti. Osobito zabrinjava broj samoubojstava mladih osoba, koji zna biti veći od 100 osoba godišnje (2014. godine ubile su se 103 mlade osobe).
Za usporedbu s brojkom od 721 samoubojstva tijekom 2015. godine, spomenimo da su u istom razdoblju smrtno stradale 33 osobe od ubojstva, što znači da je gotovo 22 puta veća vjerojatnost da će se osoba sama ubiti u odnosu na to da će biti ubijena. (IZVOR: MUP, STATISTIČKI PREGLED TEMELJNIH SIGURNOSNIH POKAZATELJA I REZULTATA RADA U 2015. GODINI).