5 manje poznatih mjesta koje morate posjetiti u Zagorju

by | 10 listopada, 2020

Ako ste jedna od onih osoba koja je još kao mala djevojčica uvijek sanjarila o životu u bajci, srećom, ne trebate daleko ići jer je imamo u Zagorju.

Sve što jedna bajka sadrži nalazi se tamo – jezera, šume, dvorci, termalni izvori, pitoreskni gradići i sela, staze i vinogradi, ukusna hrana i legende koje ne smijete propustiti ako posjetite neko od šarmantnih mjestašca. Budući da vjerujemo da ni sami niste sigurni kuda bi prije krenuli, posebno ako ste strastveni ljubitelji povijesti, u nastavku vam donosimo pet manje poznatih mjesta u Zagorju koja su od velikog povijesnog, arhitektonskog ili prirodnog značaja.

Donja Voća – spilja Vindija

Iako nije toliko nepoznata, mjesto je koje ne smijete propustiti kada dolazite u Zagorje. Ova zaštićena spilja zapravo je spomenik prirode koji se istovremeno može smatrati geološkim, geomorfološkim i botaničkim spomenikom prirode. I nije samo špilja zaštićena nego i njezina okolica. Pronađeni materijalni ostaci iz nje sežu iz paleolitika do ranog srednjeg vijeka, a kosturni ostaci omogućili su znanstvenicima praćenje evolucije od neandertalca pa do suvremenog čovjeka. Ovo se mjesto koristilo za život i kao skrovište četrdesetak tisuća godina prije Krista, pa sve do 9. stoljeća poslije Krista.

Grebengrad

Grebengrad je utvrđeni srednjovjekovni grad koji se spominje od 1277. kao vlasništvo Grebenskih i jedna je od danas najvećih utvrda u Zagorju. Grebengrad se smjestio na 502 m nadmorske visine na istočnim obroncima Ivanščice u blizini Novog Marofa. Stari grad Greben, izgrađen na nepristupačnom terenu, bio je važna utvrda u obrani od Turaka, ali i za naseljavanje i gospodarski razvoj u nizini. Grad je bio nastanjen sve do požara 1710. godine. Veliki požar uništio je krovišta i vlasnica Elizabeta Erdődy ga je nakon požara napustila. Već 1712. je ruševina koja je narednih desetljeća još više propadala. Vlasnici grada Erdödyjevi nisu ga htjeli obnoviti.

Pusta Bela

U vrijeme feudalne anarhije, križarskih ratova i mračnog razdoblja od kraja 12., pa do 13. stoljeća, bez razvijene cestovne mreže i u pukoj borbi za preživljavanje, tvrđava Bela imala je funkciju svojevrsnog utočišta za gospodare, vlasteline i stanovništvo koje je bježalo za boljim životom. Ovo je mjesto na kojem ćete čuti brojne legende samo ako ga posjetite s nekim od lokalnog stanovništva. Uz obje tvrđave, Belu i Gradišće, u narodu se prenose legende o vješticama tj. njihovom spaljivanju. Primjerice da je kod burga Bela u jednom danu spaljeno 60 vještica.

Židovina

Utvrda Židovina se prvi put spominje 1587. godine kada hrvatsko-ugarski kralj i rimsko-njemački car Rudolf II. poklanja taj posjed obitelji Bedeković Komorski. U razdiobi posjeda obitelji između troje braće – Ljudevita, Nikole i Stjepana posjed Židovina pripao je Ljudevitu, osnivaču židovnjačke grane obitelji Bedeković Komorski. U vrijeme kada je Ljudevit Bedeković Komorski dobio židovnjački posjed utvrda je bila napuštena. Kao posljednji vlasnik Židovine spominje se Zabavnik. Zabavnik je dao srušiti zidove utvrde. Krenuvši od planinarske kuće Belecgrad posjetitelji šetnjom kroz prekrasan krajolik planine Ivanščica označenim putevima lako mogu doći do ruševina utvrde Židovine. Ostaci utvrde Židovina nalaze se približno 4 km sjeverozapadno od naselja Belca, na 692 m apsolutne visine. Gotovo svojom čitavom površinom zauzima glavicu s triju strana strmog brda. Pristup utvrdi moguć je jedino sa zapadne strane po razvodnici jedne od južnih gorskih kosa Ivanščice od koje je Židovina odvojena obrambenim jarkom.

Zlatar

Područje grada Zlatara smješteno je na južnim obroncima planine Ivanščice, najviše planine sjeverozapadne Hrvatske pa je sam grad Zlatar, a osobito naselja smještena podno Ivanščice polazna točka brojnim planinarima koji žele uživati u planinarenju ovom planinom, razgledavanju brojnih ruševina starih gradova ili se pak družiti u nekom od planinarskih domova. Nositelji planinarskih aktivnosti na području grada su PD Oštrc Zlatar (osnovano 1923. godine) i PD Belecgrad Belec (osnovano 1984. godine). U posljednje vrijeme posebno popularno je postaje nordijsko hodanje kao oblik kretanja odnosno rekreacije. TZ grada Zlatara ima u svojoj evidenciji školovane vodiče nordijskog hodanja za sve zainteresirane osobe koje interesira ovaj oblik rekreacije. Na području grada i okolici postoji 24 kilometara trasiranih i obilježenih staza za nordijsko hodanje.

Foto: Unsplash