Čuvajte se toplinskog udara

by | 23 lipnja, 2013

Ljeto je i službeno stiglo i prve dane najtoplijeg godišnjeg doba obilježile su jako visoke temperature, na koje naše tijelo nije naviklo. U takvim situacijama, posebno tijekom dužeg vremenskog perioda, može doći do pregrijavanja, odnosno toplinskog udara, koji i kod relativno zdravih ljudi može imati razne, pa i fatalne posljedice.

Što je u zapravo toplinski udar?

Kada temperatura ljeti poraste i počne zagrijavati tijelo, javlja se prirodna reakcija u organizmu, a to je znojenje koje ima funkciju hlađenja organizma. Ali, zbog visokih temperatura tijelo prenaglo gubi previše tekućine, a time i elektrolite, koje ne uspijevamo nadoknaditi jednakom brzinom, pa tijelo gubi sposobnost hlađenja, i pritom nastupa toplinski udar.

Simptomi toplinskog udara su: trnci i grčevi u mišićima, crvena upaljena koža, nagli prestanak znojenja, mučnina, povraćanje, malaksalost, vrtoglavica, nesvjestica, ubrzani puls, otežano disanje… Tu je naravno i jaka glavobolja, osjetljivost na jaku svjetlost, pad krvnog tlaka.

Također, nikako se ne smije zanemariti i sunčanica, odnosno pregrijavanje glave kod osoba koje ne nose zaštitne kape. Nju ne treba shvaćati olako, jer se u suštini radi o pregrijavanju moždanog tkiva, prilikom kojeg se krvne žile u mozgu počinju širiti, što može rezultirati različitim poremećajima u organizmu.

Kako možete sebi pomoći?

Zbog toga te vrste toplinskih udara ne smijete olako shvaćati, jer oni ozbiljno mogu narušiti zdravlje, a u težim slučajevima čak i uzrokovati smrt.

Konzumirajte što više tekućine u većim količinama, ponajprije vodu, a kako biste nadoknadili elektrolite, slobodno konzumirajte slaniju hranu. Naravno, ako imate mogućnost, prilikom visokih temperatura, okupajte se u moru, jezeru, rijeci (s tim da ulazak u vodu bude postepen, radi prilagođavanja tijela na razliku u temperaturi) ili se otuširajte mlakom vodom. Naime, toplinski udar u suštini je isti kao i visoka tjelesna temperatura uzrokovana nekom bolešću. Kada se ona popne iznad 40 stupnjeva Celzijevih, može doći do zatajenja organa.

Nemojte se ustručavati zatražiti liječničku pomoć, ali ako vam ta pomoć nije dostupna odmah, što prije se hidratizirajte i hlađenjem tijela u vodi, kao i hladnim oblozima na čelu, potiljku, grudima, rukama i nogama pokušajte smanjiti tjelesnu temperaturu.

Osobe koje su doživjele blaže oblike toplinskog udara osjećat će najvjerojatnije posljedice još nekoliko sljedećih dana, najčešće jaku žeđ, glavobolju, vrtoglavicu, poremećaje tlaka, malaksalost i nagon za povraćanjem. Ali, dugotrajnijih posljedica kod zdravih ljudi ne bi smjelo biti.

Spriječite toplinski udar

Toplinski udar može se vrlo lako izbjeći. Naravno, prije svega, ako je moguće, izbjegavajte doba dana kada su temperature najviše, ali ako ne možete, evo kako mogućnost pregrijavanja smanjiti na minimum:

  • Nosite sa sobom uvijek bocu vode
  • Nosite odjeću od svijetlih, laganih, prirodnih materijala, lagane kape i šešire. Bez obzira na vrućinu, pokrijte veći dio tijela. Naime, odjeća natopljena znojem isto pomaže u hlađenju organizma, i sprječava pretjerano gubljenje tekućine iz organizma
  • Jedite laganiju hranu, više puta na dan
  • Pijte pića s elektrolitima i jedite slaniju hranu.
  • Fizičke radove obavljajte ranije ujutro ili kasnije poslijepodne.

Izvor: zena.hr

Tagovi: