Wellbeing ZDRAVLJE

Bingeanje omiljenih serija moglo bi ostaviti negativan trag na mozak, pokazuje nova studija

by Katarina Brkljača

11.08.2026.
Bingeanje i zdravlje mozga
Bingeanje i zdravlje mozga

Nakon napornog dana, sve nas vuče da upalimo napetu novu seriju i isključimo se na nekoliko sati, a možda i cijelu večer. Bingeanje serija na Netflixu, HBO-u ili nekoj drugoj od brojnih streaming platformi mnogima je omiljeni način opuštanja, no neuroznanstvenici upozoravaju – moglo bi imati negativan učinak na zdravlje našeg mozga, a posebno kako starimo.

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu “Alzheimer’s & Dementia”, kod osoba koje su u srednjoj životnoj dobi izjavile da televiziju gledaju “vrlo često”, nakon 20 godina smanjila se veličina određenih dijelova mozga. Promjene su zabilježene i u područjima povezanima s pamćenjem te ranim znakovima Alzheimerove bolesti.

Bingeanje i zdravlje mozga
FOTO: Dupe Photos

Bingeanje i zdravlje mozga – što pokazuje istraživanje

Znanstvenici su analizirali podatke za oko 1700 odraslih osoba koje su u trenutku uključivanja u istraživanje u prosjeku imale 53 godine. Sudionici su između 1987. i 1989. odgovarali na pitanja o tome koliko često gledaju televiziju u slobodno vrijeme, ali i koliko vremena tijekom radnog dana provode sjedeći. Nakon više od dva desetljeća, podvrgnuti su magnetskoj rezonanciji mozga, a istraživači su potom usporedili rezultate osoba koje su televiziju gledale rijetko ili gotovo nikad s onima koje su je gledale vrlo često.

Kod osoba koje su puno vremena provodile pred televizorom uočene su strukturne razlike u više dijelova mozga. Imale su manji volumen područja povezanih s pamćenjem i ranim znakovima Alzheimerove bolesti, kao i manji frontalni i okcipitalni režanj, koji imaju važne uloge u izvršnim funkcijama i obradi vizualnih informacija.

Uočen je i veći broj promjena u bijeloj tvari mozga koje mogu upućivati na bolest malih krvnih žila u mozgu, a povezuju se s kognitivnim propadanjem i demencijom. Važno je naglasiti da su razlike ostale prisutne i nakon što su znanstvenici u obzir uzeli druge čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje mozga, uključujući tjelesnu aktivnost, indeks tjelesne mase, visoki krvni tlak i dijabetes.

Je li problem u sjedenju ili u bingeanju

Dok sjedilački način života može potaknuti razvoj raznih zdravstvenih problema u starijoj dobi, autori ovog istraživanja ističu da nije svako sjedenje jednako. Osobe koje su puno vremena provodile sjedeći na poslu nisu imale jednake promjene kao osobe koje su često gledale televiziju. Štoviše, kod njih je zabilježen veći obujam frontalnog, parijetalnog i okcipitalnog režnja te manji broj promjena bijele tvari.

Za zdravlje mozga, dakle, možda nije važno samo koliko vremena provodimo sjedeći nego i kako. “Gledanje televizije često je dugotrajna i kognitivno pasivna aktivnost, a može biti popraćeno i drugim nezdravim navikama, poput nesvjesnog jedenja ili smanjene društvene interakcije, što bi zajedno s vremenom pred TV-om moglo negativno utjecati na zdravlje mozga”, objasnio je jedan od autora istraživanja, dr. sc. Natan Feter.

FOTO: Dupe Photos