Zdravlje je novi luksuz: Zašto više ne želimo samo živjeti dulje nego i bolje

Možda možemo imati najljepšu kuću, putovati na najudaljenija mjesta i priuštiti si gotovo sve… Ali postoji jedan luksuz koji ne možemo nadoknaditi kad ga izgubimo – zdravlje. Upravo su zato dugovječnost, kvaliteta života, lijepo starenje i vrijeme postali neke od najvažnijih tema ovogodišnjeg Adriatic Luxury Summita.

Što danas doista znači živjeti luksuzno?

Odgovor više nije tako jednostavan kao nekoć. Sve manje određuje ga ono što posjedujemo, a sve više kako živimo, kako se osjećamo, koliko vremena imamo i koliko dugo možemo sačuvati zdravlje, energiju i vitalnost.

Upravo je ta promjena bila jedna od središnjih tema ovogodišnjeg Adriatic Luxury Summita 2026, održanog početkom listopada u Beogradu pod nazivom “Novi kod luksuza”.

Među modom, putovanjima, dizajnom, hotelijerstvom, gastronomijom i umjetnošću, zdravlje je ove godine zauzelo posebno mjesto. Jer možda najvrjednija investicija koju možemo napraviti više nije ona koju ćemo jednoga dana ostaviti drugima – nego kvaliteta godina koje ćemo sačuvati za sebe.

Ne želimo samo dulji život. Želimo više dobrih godina.

Jedan od razgovora koji je izazvao posebnu pozornost bio je “Wellness postaje bogatstvo – Novi kod zdravlja, dugovječnosti i personalizirane medicine”, u kojem su sudjelovale dr. Slađana Mihajlović, dr. Jasmina Lalošević i Milica Đokić, uz moderaciju Ivane Laković.

Polazišna točka razgovora bila je jednostavna: generacijama smo liječniku odlazili kada nešto nije u redu. Suvremeni pristup dugovječnosti pokušava promijeniti taj odnos – da se zdravljem počnemo baviti prije nego što nastane problem.

Ali želja suvremenog čovjeka nije samo živjeti dulje. Želimo što dulje imati energiju, snagu, samostalnost i samopouzdanje. Želimo i lijepo starjeti, ali sve manje s idejom da izgledamo kao netko drugi ili da izbrišemo svaku godinu sa svoga lica. Sve češće želimo nešto puno više sofisticirano: izgledati i osjećati se kao najbolja verzija sebe.

Kad medicina susretne umjetnost

U razgovoru s dr. Jasminom Lalošević otvoreno je i pitanje granice u estetskoj medicini: koliko je vrhunska anti-age medicina danas zapravo bliska umjetnosti?

Veliki umjetnik zna da djelo može uništiti jednim potezom previše. Isto pitanje može se postaviti i liječniku: vidi li se najveća stručnost ponekad upravo u onome što odluči ne učiniti?

U vremenu u kojem su estetski zahvati dostupniji nego ikad, očuvanje individualnosti, proporcija i karaktera postaje možda sofisticiraniji ideal ljepote od vječne potrage za mladošću.

Jesmo li od wellnessa napravili još jednu obvezu

Postoji i druga strana wellness revolucije. O njoj je na panelu govorila Milica Đokić, koja već dva desetljeća kroz Lepotu & zdravlje prati kako se mijenja naš odnos prema ljepoti, tijelu, zdravlju i starenju.

Nekoć je postojao pritisak da budemo lijepe.

Danas bismo trebale biti lijepe, fit, zdrave, produktivne, odmorne, emocionalno stabilne, hormonalno uravnotežene, savršeno spavati, pravilno se hraniti, vježbati, meditirati – i, ako je moguće, živjeti do 120.

Zato je jedno od najzanimljivijih pitanja razgovora bilo:

Jesmo li od wellnessa napravili još jedan pritisak?

I u kojem trenutku potraga za blagostanjem prestaje činiti da se doista osjećamo dobro?

Wellness postaje velika globalna ekonomija

Iza ove promjene ne stoji samo novi životni stil, već i golema ekonomska transformacija. Prema podacima predstavljenima u okviru Summita, globalna wellness ekonomija do 2029. godine raste za 30 posto na globalnoj razini.

Wellness nekretnine bilježe još drastičniji rast – sa 151 milijarde dolara 2017. na 876 milijardi 2025., uz projekciju od čak 1,8 bilijuna dolara do 2030. godine.

I regionalni potrošači mijenjaju prioritete. Prema rezultatima predstavljenima na Summitu, 39 posto planira povećati potrošnju na wellness i dugovječnost u sljedeće tri godine, dok se ukupna potrošnja na luksuz sve više pomiče prema putovanjima, iskustvima, domu i gastronomiji.

Drugim riječima, zdravlje se prestaje promatrati samo kao trošak. Postaje investicija.

Ljepota novog doba nije samo ono što vidimo u ogledalu

Adriatic Luxury Summit, međutim, nije se bavio samo zdravljem.

Posebna gošća bila je Laudomia Pucci, kći legendarnog Emilija Puccija, koja je govorila o nasljeđu, ljepoti, boji, radosti i odgovornosti da se nešto vrijedno sačuva za sljedeće generacije.

Tijekom tri dana gosti su luksuz mogli i doživjeti kroz umjetnost, dizajn, mirise, zvuk i ljepotu, uključujući Haute Beauty Atelier by Ambuja, kao i iskustva koja su kreirali Metropoliten, Bang & Olufsen, Cole & Son, The Macallan i brojni drugi partneri.

Prva večer otvorena je ekskluzivnom Nammos x Adriatic Luxury Summit gala večeri, uz De Lossy šampanjac, UGA kavijar, dodjelu prvih Adriatic Luxury Awards i privatni koncert Jakova Jozinovića s bendom.

Među laureatima bila je i dr. Jasmina Lalošević, kojoj je pripalo priznanje za Gracioznost i izvrsnost, upravo za pristup ljepoti koji nadilazi izgled i govori o samopouzdanju, mjeri i načinu na koji se osjećamo u vlastitoj koži.

Možda je najveći luksuz osjećati se dobro

Ovogodišnji Summit završio je idejom da se novi luksuz sve manje mjeri stvarima.

“Luksuz bez ljudi samo su lijepe stvari. Luksuz bez emocije samo je cijena. A luksuz bez nekoga s kim ga možemo podijeliti samo je posjedovanje”, poručila je Ivana Laković, osnivačica Adriatic Luxury Summita te osnivačica i izvršna direktorica The LXR grupe.

Možda zato novi simboli luksuza više nisu samo ono što nosimo, vozimo ili posjedujemo.

To su zdravlje. Energija. Dobar san. Vrijeme. Sloboda. Lijepo starenje. Ljudi koje volimo.

I mogućnost da dovoljno dugo budemo dobro kako bismo u svemu što smo stvorili doista mogli i uživati.