Sestre blizanke Hana i Anja stolove s hranom pretvaraju u nezaboravno iskustvo

Okupljanje oko hrane posebno je topao način povezivanja, a da ono može biti i konceptualno zaokruženo dokazuju sestre Hana i Anja Grgić, koje pod imenom Hanja Delights kreiraju stolove koji pričaju priče.

Na modnoj reviji brenda eNVy room za kolekciju proljeće/ljeto 2026. uzvanike su oduševile slasticama koje su izgledom oponašale komadiće tkanina iz kolekcije. Imitirajući teksture, nijanse i detalje predstavljenih odjevnih komada, stvorile su gastronomsko iskustvo koje je cijelom događanju donijelo novu dimenziju. Isti efekt oduševljenja sestre blizanke Hana i Anja Grgić polučuju sa svakim svojim stolom, pokazujući da hrana može biti oblik umjetnosti. Njihova ljubav prema igranju okusima korijenje vuče iz djetinjstva, a odrastajući u obitelji u kojoj je hrana imala važno mjesto, shvatile su da je priprema jela jedan od najljepših načina pokazivanja ljubavi. Hana i Anja otkrivaju nam kako je nastao njihov kreativni catering Hanja Delights, ali i kako sami možemo stol s hranom pretvoriti u nezaboravno iskustvo.

Možete li izdvojiti neka od prvih sjećanja vezana za hranu, a da su vas na neki način i odredila?

Kako dolazimo iz Slavonije, nama je sasvim prirodno da hrana u obitelji zauzima središnje mjesto. To je regija u kojoj obilja i slavlja nikada ne nedostaje, pa su i naša rana sjećanja neraskidivo vezana za bakinu kuhinju, pripremu zimnice i pečenje kolača za velike proslave. Ipak, ona prva, prava iskra za hosting vjerojatno je došla od mame. Ona se uvijek trudila da svaki naš rođendan ima posebnu temu, koju bi onda pratile neobične torte, kreativne dekoracije i igre koje je osmišljavala.

Za druge ste kuhale već u studentskim danima. Što vas najviše veseli u pripremanju jela za druge?

Za nas je pripremanje hrane najljepši način pokazivanja ljubavi. Sve kreće od one iskonske potrebe da nekoga nahraniš, a kad zadovoljiš tu osnovnu bazu i oko hrane počneš graditi atmosferu, priča dobije novu dimenziju. Novi okusi izazivaju interes, otvaraju dijalog i potiču rasprave. To nam je do danas ostao najbolji način povezivanja ljudi – bili oni dugogodišnji prijatelji ili potpuni neznanci.

Foto: Mara Prpic Urbani Separe

Kako ste shvatile da je kuhanje ono čime se zapravo želite profesionalno baviti?

Kao i mnoge stvari u životu, ni ova nije došla uz strogi plan. Imale smo standardni put – fakultete, a zatim i poslove koji su nam širili vidike, dok je kuhanje bilo prisutno cijelo vrijeme u pozadini kao hobi. U ljeto 2023. godine stvari su se jednostavno posložile. Hana je u Berlinu završila jedno radno poglavlje, Anja je tog ljeta radila food styling na snimanju serije, a u isto nam je vrijeme stigao upit za jedan event – iako u tom trenutku nismo imale čak ni ime brenda. Krajem rujna, koji je ujedno i naš rođendanski mjesec i uvijek nam donosi nove početke, službeno je startala priča o Hanji.

Na koje su načine zemlje u kojima ste živjele utjecale na hranu koju danas pripremate, kao i na vaš pristup hrani?

Vjerujemo da ljudi s putovanja najviše pamte upravo hranu, pogotovo danas kad je gastro turizam toliko pristupačan. No kad imate privilegiju negdje živjeti dulje, to potpuno mijenja vašu percepciju. Anjino iskustvo života u Aziji pripremilo je njezino nepce za intenzivnije okuse i ljutinu te razbilo ono eurocentrično razmišljanje o strogim kategorijama – poput toga što se “smije”, a što “ne smije” jesti za doručak. S druge strane, ta geografska distanca budi i nostalgiju, pa neka domaća jela počneš kuhati jednostavno zato što ti nedostaju. Hanin život u Berlinu najviše je usmjerio samu Hanju. Život u jednom od gastronomski najuzbudljivijih gradova Europe neiscrpan je izvor inspiracije za spajanje okusa sa svih strana svijeta. U Haninim godinama tamo berlinska je scena doživjela pravu renesansu s pop-upovima, bistroima mladih chefova i rezidencijama, i baš smo sretne što smo bile dio tog vala.

Kakve sve priče danas želite ispričati svojom hranom i kakve reakcije želite polučiti?

Cijela ideja našeg koncepta cateringa ide u smjeru da hrana bude ključni dio priče svakog događanja, odnosno svojevrsna ekstenzija njegovog vizualnog i okusnog identiteta. Teme su nam izuzetno važne jer nas upravo taj narativni pristup razlikuje od klasičnih cateringa. Naravno, prilagođavamo se formatu eventa, ali uvijek nastojimo i iz klijenata i iz nas samih izvući neku autentičnu priču oko koje zatim gradimo stol.

Kako izgleda vaš kreativni proces? Od čega krećete – od koncepta, jelovnika ili vizualnog momenta? Odakle crpite inspiraciju i koliko pripreme zapravo stoji iza jednog vašeg projekta?

Naš idealan kreativni proces počinje što ranijim dogovorom oko angažmana jer nam to ostavlja dovoljno vremena za razradu koncepta. Krećemo od osmišljavanja moodboarda, traženja recepata i vizualnih ideja za stol, nakon čega slijedi testiranje – moramo biti sigurne kako te ideje funkcioniraju u praksi. Inspiraciju crpimo iz svakodnevnog života, putovanja i, naravno, društvenih mreža, koje su sastavni dio našeg posla. Neizostavan dio naših stolova su i rekviziti. Ponekad je to upečatljivo posuđe, ponekad samo dobar stolnjak, a potajno sanjamo i o kolaboracijama s dizajnerima te o izradi custom-made detalja. Behind the scenes svakog projekta zapravo je jako puno promišljanja i rada.

Postoji li podjela uloga i posla u vašem sestrinskom timu?

Hanja je započela na dvije različite adrese, ali već smo desetak mjeseci ujedinjene u Zagrebu nakon Haninog povratka iz Berlina. To je dinamika koju smo željno iščekivale! Podjela posla kod nas apsolutno postoji i prirodno nam leži: Hana je glavna za testiranje i razradu recepata, dok je Anjin fokus na konceptima i vizualnom aspektu stolova.

Uz hranu, prezentacija je za vas izrazito važan segment. Zašto je općenito bitan i vizualni dojam hrane, čak i u svakodnevnim situacijama?

Zato što bez lijepih stvari život nema smisla. 🙂 Nama je posve prirodno da se hrana, čak i u onim najobičnijim, svakodnevnim trenucima, posluži s estetskim odmakom. To je tek jedan malen, dodatan korak – izvaditi jelo iz lonca i prebaciti ga na bakin tanjur – ali na stolu čini golemu razliku. Od tih malih rituala i truda nikad nećemo odustati.

Foto: Viviana Rea Doričić+Ana Orlić

Kako možemo i bez velikog budžeta najlakše “podignuti” stol za objed, koji bi bio vaš savjet?

Zavirite u ormare svojih mama i baka, tamo se kriju prava blaga! Svakom stolu zapravo trebaju samo tri stvari: jednostavni tanjuri, lijep stolnjak i vaza s cvijećem. I neizmjerno nam je drago što trend tmurnih crnih i sivih tanjura polako nestaje – vratimo boje na stolove!

Kako uz manji budžet napraviti pravu ljetnu gozbu oko koje će se okupiti ljudi? Postoje li neka jednostavnija jela koja baš uvijek oduševe sva nepca?

Ljeto je najljepše doba godine upravo zbog obilja sezonskog povrća i to nastojimo maksimalno iskoristiti. Naš idealan ljetni stol sastoji se od nekoliko vrsta bogatih salata te laganog pečenog povrća, mesa ili ribe. Kombinacije poput lubenice s feta sirom, rajčica s dressingom od đumbira ili carpaccia od mladih tikvica su jednostavne, cjenovno pristupačne, a baš uvijek oduševe prisutne.

Postoji li kombinacija okusa ili sastojaka koju rijetko spajamo, a vi biste je preporučile kao jednostavan način kako “oživjeti” neko poznato jelo?

Voće koje u jelima “glumi” povrće, kao i (za mnoge neočekivana) kombinacija domaće kobasice i kozica.

Što čini temelj vaše kuhinje kad kuhate za sebe? Što se uvijek nalazi u vašem hladnjaku i kojim se jelima uvijek vraćate?

Puno povrća, grčki jogurt, inćuni, pečene turske masline, dobra slavonska kobasica, francuski sir i barem jedna cijela ladica puna raznih začina. Kuhamo strogo sezonski, pa nam se i jelovnik mijenja s godišnjim dobima. Volimo klasike s naših prostora, često imamo cravings za azijskom uličnom hranom, ali kad bismo morale izabrati samo jednu najdražu kuhinju – bila bi to mediteranska s jakim utjecajem bliskoistočnih začina.

Foto: Jelena Belić

Bakina salata s curryjem i nektarinama by Hanja Delights

Još ranih 2000-ih, u vrijeme kad je salata uglavnom bila prilog, naša je baka nosila trendove iz inozemstva i slagala nam obrok-salate za večeru. Ovo je naša verzija njezinog klasika – piletina u umaku od curryja, uz ljetni twist s nektarinama.

Količina: 4 osobe
Sastojci:

Za bazu salate i piletinu:
● 600 g pilećih prsa
● 1 žlica maslinovog ulja (za pečenje)
● 1 glavica rimske ili iceberg salate (bitno da je hrskava!)
● 2 tvrđe nektarine (ili breskve)
● 2 rajčice
● 1 svježi krastavac
● 50 g listića badema
● sol i svježe mljeveni crni papar

Za umak od curryja:
● 5 žlica grčkog jogurta
● 3 žlice majoneze
● 1,5 žličica curry praha
● sok od cijelog limuna (ili pola većeg, sočnijeg)
● sol, papar i prstohvat šećera ili par kapi meda (za balansiranje kiseline)

Priprema:
1. Bademi: Na suhoj tavi kratko tostirajte listiće badema dok ne porumene i zamirišu. Potom ih stavite hladiti sa strane.
2. Piletina: Piletinu narežite na trake, posolite i popaprite. Ispecite je na malo maslinovog ulja dok ne poprimi finu boju, pa maknite sa štednjaka.
3. Umak: U zdjelici pjenjačom pomiješajte grčki jogurt, majonezu, curry, limunov sok, sol i papar. Prilagodite količinu curryja i limuna svom ukusu.
4. Spoj: Mlaku ili ohlađenu piletinu ubacite u zdjelu s umakom i dobro promiješajte tako da se sve prožme.
5. Slaganje: Na veliki pladanj poslažite narezanu salatu, krastavce, rajčicu i nektarine. Preko svega bogato nabacite piletinu u umaku i posipajte odozgo hrskave bademe.

Hanja tip: Umjesto nektarina, u kasno ljeto odlično funkcioniraju i svježe smokve, a ako volite slađe dressinge, u umak slobodno dodajte par kapi meda.

Intervju je originalno objavljen u tiskanom izdanju Ljepote&Zdravlja za kolovoz/rujan 2026.