kozmetoreksija
kozmetoreksija
Beauty news Lice & Make-up LJEPOTA

Djevojčice više ne žele samo sjajilo, nego retinol: nova beauty opsesija s TikToka zabrinjava stručnjake

by Magda Dežđek

18.06.2026.

Nekada su djevojčice krišom posuđivale mamin ruž, prskale se za njih prejakim parfemom, lakirale nokte i gledale vlastiti odraz kao malu igru ulaska u svijet odraslih. Danas mnoge od njih, još prije puberteta, ne žele samo sjajilo za usne, nego serume s vitaminom C, kiseline, maske, tonere, pa čak i proizvode protiv bora. Ovaj trend s TikToka sve više zabrinjava dermatologe, psihologe i roditelje.

Što je kozmetoreksija

Ako ste posljednjih mjeseci proveli makar nekoliko minuta na TikToku, velika je vjerojatnost da ste naletjeli na videe djevojčica koje pokazuju svoje raskošne rutine njege kože. Police pune proizvoda, mini hladnjaci za kozmetiku, šareni serumi, maske, tonici i rutine od osam ili deset koraka nekada su bili teritorij odraslih beauty influencerica. Danas ih sve češće gledamo kod djevojčica od devet, deset ili jedanaest godina.

Stručnjaci za taj fenomen sve češće koriste termin cosmeticorexia, odnosno kozmetoreksija. Riječ je o pretjeranoj, gotovo opsesivnoj zaokupljenosti njegom kože i kozmetičkim proizvodima, osobito kod djece i tinejdžera. Važno je naglasiti da kozmetoreksija nije službena medicinska dijagnoza, ali jest pojam koji sve preciznije opisuje nešto što roditelji, dermatolozi i psiholozi sve češće vide u stvarnom životu: djecu koja vlastitu kožu počinju doživljavati kao problem koji treba popraviti.

Nedavno se raspravljalo o takvozvanoj Sephora kids generaciji, a tema je ponovno dospjela u fokus nakon BBC-jeva članka Cosmeticorexia: How Girls Are Falling Down a Skincare Rabbit Hole, koji opisuje kako djevojčice sve mlađe dobi ulaze u svijet skincare rutina koje često nemaju nikakve veze s realnim potrebama njihove kože. Problem nije u tome da dijete voli balzam za usne ili mirisnu kremu, nego u trenutku kada njega kože prestane biti igra i postane pritisak da koža mora izgledati bolje, čišće i “savršenije”.

kozmetoreksija
Foto: funkybg, iStock / Getty Images Plus

Kada igra preraste u stres

U BBC-jevu članku spominje se 13-godišnja Ellie-May, djevojčica koja redovito dijeli beauty sadržaj i preporuke za njegu kože. Na prvi pogled sve može djelovati bezazleno: djevojčice se zabavljaju, oponašaju starije, kopiraju ono što vide na društvenim mrežama i stvaraju svoje male rituale pred ogledalom. No psiholozi upozoravaju da problem nije samo u kozmetici, nego u poruci koja dolazi s njom.

Talijanski psiholog dr. Alberto Stefana, jedan od autora rada o kozmetoreksiji, upozorava da su djeca u toj dobi još uvijek u procesu stvaranja identiteta. Ako u toj osjetljivoj fazi počnu vjerovati da je njihova prirodna koža nešto što treba stalno popravljati, dugoročno bi mogla imati poteškoće s prihvaćanjem vlastitog izgleda.

Drugim riječima, kada desetogodišnje dijete počne misliti da mu treba serum za glow, proizvod protiv pora ili krema protiv bora, pitanje više nije samo kozmetičko. To postaje pitanje samopouzdanja.

I možda je upravo to dio koji roditeljima lako promakne. Današnje djevojčice odrastaju uz filtre, glass skin ideale i algoritme koji im svakodnevno poručuju da uvijek postoji još jedan proizvod koji bi ih mogao učiniti ljepšima. U svemu tome lako se izgubi jednostavna istina: dječja koža ne bi trebala biti projekt.

Skincare s deset godina

Mnoge djevojčice danas koriste proizvode koji su izvorno osmišljeni za potrebe odrasle kože: formule s retinoidima, kiselinama ili visokokoncentriranim vitaminom C. Ti sastojci imaju svoje mjesto u njezi kože, ali ne u rutini djece koja još nisu ni ušla u pubertet.

Prema istraživanju brenda Pai, provedenom među 1500 djece u dobi od 9 do 12 godina, gotovo polovica djece tijekom tjedna koristi više proizvoda za njegu kože. Posebno zabrinjava to što se među njima mogu naći i proizvodi s aktivnim sastojcima koji mladoj koži najčešće nisu potrebni.

Dermatolozi upozoravaju da u najboljem slučaju takvi proizvodi djeci ne donose nikakvu korist, a u najgorem mogu izazvati iritacije, crvenilo, peckanje, osjetljivost i narušenu barijeru kože. To se osobito odnosi na proizvode koji su dizajnirani za odrasle korisnike, za znakove starenja, teksturu kože, pigmentacije ili akne, a ne za dječju kožu koja je u većini slučajeva zdrava i ne traži složenu rutinu. Jer dječja koža nije umanjena verzija kože odrasle osobe. Često je osjetljivija, reaktivnija i ne treba joj deset koraka njege da bi bila “dobra”.

Trend iz hrvatskih kupaonica

Možda se čini da je riječ o problemu iz britanskih ili američkih TikTok videa, ali hrvatski roditelji dobro znaju koliko brzo trendovi stižu do djece. Korejska kozmetika, Sephora haul videi, viralni serumi i beauty influenceri danas su udaljeni svega nekoliko klikova, a djeca u osjetljivoj dobi prirodno žele pripadati onome što vide oko sebe.

Stručnjaci ne preporučuju zabrane, ruganje ni posramljivanje djece zbog interesa za njegu kože. Takav pristup često samo pojača otpor i pretvori kozmetiku u tajni teritorij. Mnogo je korisnije razgovarati: pitati dijete zašto želi određeni proizvod, gdje ga je vidjelo, što misli da će mu promijeniti i osjeća li se njegova koža bez toga “nedovoljno dobrom”. Nije problem ako dijete voli njegu kože. Problem nastaje kada rutina postane izvor tjeskobe, uspoređivanja ili osjećaja da bez deset proizvoda nije dovoljno lijepo.

Za većinu djece dovoljna je jednostavna rutina: blagi čistač, lagana hidratantna krema ako je koža suha ili zategnuta i krema za sunčanje tijekom dana. Sve izvan toga, osobito proizvode s retinolom, kiselinama ili jačim aktivnim sastojcima, najbolje je prepustiti dermatologu. Jer možda je najvažnije pitanje koje si roditelji danas mogu postaviti vrlo jednostavno: učimo li djecu da njeguju svoju kožu ili da je popravljaju prije nego što je uopće stigla sazrijeti?

Foto: Pavel Herasimau, iStock / Getty Images Plus; master1305, iStock / Getty Images Plus