Što čini dobrog estetskog kirurga? Razgovarali smo s jednim od vodećih stručnjaka dr. Borisom Ivkićem
Odluka o odlasku na bilo koji estetski zahvat nije jednostavna – važno je uzeti u obzir vlastite želje, sve mogućnosti, ali i potencijalne rizike i dugoročne posljedice. U takvim odlukama presudnu ulogu ima stručnost kirurga – poznavanje anatomije, preciznost u izvođenju zahvata i sposobnost realnog savjetovanja pacijenta ključni su za postizanje željenih rezultata. Jedino uistinu stručan tim može doći do rezultata koji, osim što izgledaju prirodno i podižu samopouzdanje, svojom funkcionalnošću poboljšavaju živote pacijenata u svakom aspektu.
Dr. Boris Ivkić jedan je od vodećih stručnjaka u području otorinolaringologije i estetske kirurgije glave i vrata – zahvaljujući njegovom posvećenom, preciznom pristupu, iza njega je niz zadovoljnih pacijentica i pacijenata. Njegov rad obuhvaća širok spektar zahvata – od rinoplastike i deep plane facelifta do blefaroplastike i otoplastike – pri čemu posebnu pažnju posvećuje detaljnoj analizi anatomije, individualnim karakteristikama pacijenata i dugoročnim rezultatima.
Možete li nam ukratko ispričati svoj profesionalni put – kako je sve počelo i kako ste se odlučili za specijalizacije baš u otorinolaringologiji i estetskoj kirurgiji glave i vrata?
Odrastao sam u obitelji roditelja liječnika, a moj otac je otorinolaringolog i plastični kirurg glave i vrata. Zbog toga sam od djetinjstva bio izložen svakodnevici medicine – dežurstva, odricanja, spretnost i preciznost koju taj posao traži. To mi se urezalo kao nešto normalno i vrijedno, pa sam vrlo rano osjetio da pripadam tom svijetu.
Kako je studij medicine napredovao, počela me sve više privlačiti kompleksnost anatomije glave i vrata te kombinacija funkcionalne i estetske kirurgije. Svidjela mi se činjenica da u ovom području ne pomažem samo da netko bolje diše ili govori nego mogu i oblikovati rezultat koji pacijentu vraća samopouzdanje. Upravo ta ravnoteža medicine i estetike bila je presudna da odaberem otorinolaringologiju i kasnije estetsku kirurgiju glave i vrata kao svoj profesionalni put.
Rinoplastika je jedan od Vaših primarnih fokusa. Kako pristupate postizanju prirodnih rezultata i što Vam je najvažnije kod izvođenja rinoplastike?
Smatram da je rinoplastika najkompleksniji zahvat u estetskoj kirurgiji generalno. Puno vremena ulažem u edukaciju i proučavanje noseva. Čak sam pomalo i opsjednut s njima (smijeh). Kod rinoplastike mi je najvažnije postići rezultat koji izgleda kao da je pacijent s njim rođen i da taj nos bude najbolja verzija nje/njega. Prirodnost se dobiva onda kad se nos harmonizira s ostatkom lica i kad zadrži individualne karakteristike osobe, bez pretjeranog “operiranog” izgleda.
U pristupu se oslanjam na preciznu analizu anatomije, kvalitetnu i detaljnu komunikaciju s pacijentom i jasnu definiciju cilja koji je realan i dugoročno stabilan. Svaki nos ima svoja ograničenja i svoje prednosti – pacijent također mora razumjeti da se od nosa koji je 2/5 ne može uvijek dobiti nos koji je 5/5. Funkcija je uvijek na prvom mjestu – dobar estetski rezultat nema smisla ako pacijent ne može normalno disati.
Tijekom operacije vodim računa o očuvanju struktura i stabilnosti nosa jer se prava kvaliteta vidi tek nakon 5-10 godina, kada disanje postane prioritet. Ukratko, najvažnije mi je razumjeti lice, poštovati anatomiju i stvoriti nos koji je prirodan, funkcionalan i dugoročno predvidljiv.
Kad govorimo o estetskoj rinoplastici, može li je zamijeniti nekirurška korekcija nosa filerima?
Apsolutno ne. Nekirurška korekcija filerima može privremeno prikriti određene nepravilnosti – poput manje grbice ili blage asimetrije – ali ni u kojem slučaju ne može zamijeniti pravu estetsku rinoplastiku. Filer ne može smanjiti nos, suziti vršak, korigirati septum, poboljšati funkciju disanja niti riješiti kompleksne deformacije hrskavice i kosti.
Danas je rinoplastika značajno napredovala. Imamo preciznije tehnike, bolju anatomsku kontrolu i aparaturu koja omogućuje puno sigurniji i predvidljiviji ishod. Piezo je tu uistinu napravio veliku razliku – to je ultrazvučna tehnologija koja omogućuje izuzetno precizno oblikovanje kosti bez oštećivanja mekih tkiva. Zahvaljujući tome, smanjuju se otekline, modrice i vrijeme oporavka, a kirurg ima veću kontrolu nad detaljima koji čine rezultat prirodnim.
Deep plane facelift spominje se kao napredna tehnika s izrazito prirodnim i dugotrajnim rezultatima. Možete li nam reći nešto više o ovoj metodi?
To je tehnika koja je opisana još prije 30 godina, no svake godine objave se nove spoznaje te se ista tehnika usavršila. Riječ je o kompleksnoj tehnici koja zadire u dublje slojeve lica, njih mobilizira i repozicionira u položaj kakav je bio prije 15-ak godina i na taj način imamo minimalnu tenziju na kožu, manje ožiljke i prirodan rezultat.
Kao otorinolaringolog koji svakodnevno operira u području glave i vrata, dobro poznajem anatomiju facijalnog živca, njegove grane i sve njegove varijacije, što je posebno važno kod deep plane facelifta, gdje je glavna potencijalna opasnost upravo ozljeda živca odgovornog za mimiku lica, pa mi ta stručna podloga omogućuje veću preciznost i sigurnost tijekom zahvata.
Što smatrate najvećim prednostima deep plane facelifta u odnosu na klasične pristupe? Kako se razlikuju?
Pacijenti više nemaju onaj tipičan zategnut izgled prijašnjeg facelifta, nego izgledaju kao verzija sebe iz mlađih godina – opuštenije, prirodnije i skladu s normalnom anatomijom.
Osim toga, rezultati su dugotrajniji. S druge strane, što se dublja tkiva manje mobiliziraju i zategnu kao što je primjer kod drugih jednostavnijih tehnika, rezultati su manje izraženi i traju kraće pa se postupak nerijetko mora i ponavljati.
Izvodite i ostale zahvate poput blefaroplastike, otoplastike, liplifta i profiloplastike. Koji je danas najtraženiji i zašto?
Izvodim gotovo sve estetske zahvate na glavi i vratu. Gornja blefaroplastika definitivno je jedan od najizvođenijih zahvata kod nas u poliklinici. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, nema nelagode, a rezultat je vidljiv odmah. Nakon tjedan dana pacijenti se vraćaju na posao s otvorenijim pogledom i svježinom u očima. Ono čemu treba iznimno oprezno pristupati jest donja blefaroplastika. U krivim rukama mogu se dogoditi katastrofalne funkcionalno-estetske komplikacije.
Jedini estetski zahvat koji izvodim kod osnovnoškolaca i predškolaraca je otoplastika. Nažalost, djeca u toj dobi znaju biti nemilosrdna prema svojim vršnjacima, a ovim zahvatom vraćamo samopouzdanje i pomažemo u formiranju karaktera kod naših najmlađih pacijenata. Rezultati su stvarno efektni i prirodni. Ne želimo da dijete nakon otoplastike ne može nositi naočale koliko su uši priljubljene uz glavu.
Liplift je nešto što najčešće ukomponiram u facelift, no može se raditi i u lokalnoj anesteziji zasebno. Kao i sve – potrebna je prava indikacija, dobra procjena i pravilna izvedba.
Koliko društvene mreže utječu na očekivanja pacijenata?
Društvene mreže imaju značajan utjecaj na očekivanja pacijenata, često prema nerealnim, filtriranim prikazima. Ovim putem naglašavam da ne postoji unikatan savršen organ na licu kao što to prikazuju brojni filteri. Treba težiti otkrivanju prirodne ljepote i najbolje verzije sebe.
Kako se nosite s trendovima i idealima ljepote koji se brzo mijenjaju?
Trudim se ne pratiti trendove, nego standarde ljepote koji su dugovječni. Svako lice ima svoju anatomiju i proporcije i ako ih poštujemo rezultat će biti prirodan bez obzira na trenutačno popularne zahvate. Za svaku novu opisanu kiruršku tehniku treba proći par godina kako bi se uvidjele i negativne posljedice.
Imaju li društvene mreže pozitivnu ulogu u edukaciji pacijenata?
Da, ako se koriste odgovorno. Kroz stručan, transparentan sadržaj možemo pacijentima objasniti postupke, oporavak i realna očekivanja. Problem nastaje kada reklame zamijene medicinu. Tu su pacijenti, nažalost, osuđeni na milost i nemilost marketinga ne znajući u čije ruke idu.
Ono što moram naglasiti kao prednost društvenih mreža prema nama liječnicima jest komunikacija s kolegama iz drugih krajeva svijeta čiji radovi nas potiču da budemo konkurentni i težimo vrhunskim, a ne prosječnim rezultatima.
Bavite se i neinvazivnim tretmanima poput botoksa i dermalnih filera. Kad pacijentu preporučujete botoks i filere, a kad smatrate da su kirurške metode bolji izbor?
Botoks i fileri izvrsni su kad želimo postići suptilna, brza i minimalno invazivna poboljšanja. Botoks opušta mišić i daje svježiji, odmorniji izgled bez promjene prirodne mimike ako se aplicira kvalitetno.
Dermalne filere preporučujem kada želimo nadoknaditi volumen koji se izgubi starenjem, definirati određene regije poput usana, jagodica ili brade. Oni su odlični za mlađe pacijente koji žele poboljšanje, ali i kod starijih koji ne žele “pod nož”.
S druge strane, kad je prisutan veći višak kože, izraženo opuštanje tkiva ili promjene kontura koje više ne možemo riješiti injekcijskim tretmanima, tada su kirurške metode izbor no. 1. U tim slučajevima fileri mogu samo maskirati problem i zapravo ga ponekad dodatno naglasiti. Kirurški pristup daje dugotrajniji i konkretniji rezultat.
Postoje li trendovi u estetskoj kirurgiji lica i vrata za koje smatrate da su precijenjeni ili da bi im pacijenti trebali pristupati s oprezom?
Mnogi trendovi poput pretjerane uporabe filera, nerazgradivih biostimulatora, “cat eyes” i liftinga nitima (thread lift) često daju kratkotrajan ili neprirodan rezultat te dugoročno mogu zakomplicirati kasnije korekcije. Kod obješenog lica i vrata te viška masnog tkiva prvi izbor jest pravilno izveden face i neck lift u kombinaciji s liposukcijom, a ne izolirana liposukcija ili nekirurški trendovi. Pacijenti bi zato trebali birati postupke prema preporuci specijalista, a ne prema trendu.
Koliko je važna komunikacija s pacijentom u postizanju realnih očekivanja i zadovoljstva rezultatima?
Ne mogu naglasiti koliko je to bitno! Ponekad potrošim i do 45 minuta na konzultacije, sve u cilju da pacijent i ja budemo na istoj valnoj duljini. Smatram da je potrebno steći uzajamno povjerenje i razumijevanje jer sve drugo može dovesti do nezadovoljstva. Na konzultacijama od mene možete očekivati iskrenu, stručnu i vrlo konkretnu procjenu, bez uljepšavanja i bez forsiranja zahvata koji vam ne trebaju. Dobit ćete i jasan plan – uključujući oporavak, rizike, troškove i očekivani efekt – kako biste mogli donijeti odluku bez pritiska i s potpuno realnim očekivanjima.
Što Vas, po Vašem mišljenju, razlikuje od kolega na području kirurgije glave i vrata?
Svakako bih rekao da više vremena trošim na planiranje operacije i razgovor s pacijentima nego drugi. U glavi vrtim operaciju i sve scenarije već par sati prije operacije. Osim toga, kad operiram, držim se načela “brzina nije vrlina” i nerijetko se odlučim pred sâm kraj operacije vratiti koji korak unatrag ako nisam sto posto zadovoljan. To zahtijeva strpljenje, preciznost i debele živce.
Što Vas u ovom poslu najviše veseli i ispunjava?
Iskreno – apsolutno uživam u procesu. Kao i svaki drugi posao, ima dana kad sam manje zadovoljan, no ipak prevladava osjećaj zadovoljstva da si pomogao drugima, što i jest cilj naše profesije.
Možemo li se dotaknuti i privatnog života? Koliko je zahtjevno balansirati obitelj i karijeru u ovako intenzivnoj struci?
Balansirati obitelj i karijeru u ovako intenzivnoj struci nije jednostavno, ali to što sve funkcionira uvelike dugujem svojoj supruzi, koja je i sama liječnica u tercijarnoj ustanovi. Unatoč iznimno zahtjevnom i napornom poslu, ona svakodnevno ulaže golem trud, energiju i ljubav kako bi naš obiteljski život bio stabilan i ispunjen, često stavljajući potrebe obitelji ispred vlastitog umora. Bez njezine predanosti, organiziranosti i razumijevanja, ovakav balans bio bi nezamisliv. Naše dvije kćeri podsjećaju nas svaki dan zašto sve ovo radimo – njihovi osmijeh i toplina imaju snagu izbrisati sav umor i vratiti nas onome što je uistinu važno, a to je obitelj.
FOTO: Anja Kukor/PR
