Trend skin fastinga obećava reset kože bez proizvoda i kemije, ali stručnjaci upozoravaju na to da ova metoda može biti dvosjekli mač. Saznajte što znanost stvarno kaže o “odmoru” za kožu.
U svijetu u kojem se sve više govori o skin overloadu i prekomjernom korištenju aktivnih sastojaka, pojavila se ideja koja obećava jednostavnost, disciplinu i povratak prirodnoj ravnoteži kože. Skin fasting, doslovno post kože, predlaže period potpunog odricanja od svih skincare proizvoda osim čiste vode.
Koncept je stekao popularnost na TikToku i Reddit forumima, gdje korisnici dijele iskustva o “čudesnom resetu” lica nakon godina korištenja seruma, kiselina i retinoida. Ali iza te ideje o jednostavnosti krije se puno nijansi, a granica između detoksa i zanemarivanja kože vrlo je tanka.
Termin skin fasting prvi je popularizirao japanski brend Mirai Clinical inspiriran filozofijom dr. Yoshinorija Nagaija, koji je tvrdio da koža posjeduje prirodnu sposobnost samoregulacije i da prekomjerna njega može tu sposobnost oslabiti. No znanstveni dokazi koji bi podržali potpunu apstinenciju od njege vrlo su oskudni. Dermatolozi se u većini slučajeva slažu da koža, iako inteligentan organ, ipak treba osnovnu potporu u obliku čišćenja, hidracije i zaštite od UV zračenja. Bez toga, njezin zaštitni sloj gubi vlagu, što povećava transepidermalni gubitak vode i dovodi do iritacija, perutanja i pojačane osjetljivosti.
Prema stručnjacima, zdrava barijera se oslanja na lipide, ceramide i uravnoteženi mikrobiom, koji zajedno stvaraju fiziološku i imunološku obranu kože. U trenutku kad se ten ostavi bez podrške hidratantnih i zaštitnih sastojaka, taj sustav počinje slabiti. Upravo zato većina dermatologa smatra mitom koji je privlačan jer nudi psihološki osjećaj rasterećenja, ali rijetko donosi stvarnu fiziološku korist.
Ipak, korijeni ovog trenda nisu sasvim besmisleni. Ideja o privremenom “odmoru” kože može imati smisla ako se interpretira kao faza pojednostavljivanja rutine, a ne kao potpuno odricanje. Znanstvenici su potvrdili da prekomjerna uporaba aktivnih sastojaka, osobito kiseline i retinoida, može dovesti do tzv. reaktivne osjetljivosti, stanja u kojem koža gubi toleranciju čak i na blage formule. U tom kontekstu, skin fasting može biti koristan ako se provodi selektivno, uz privremeno izbacivanje proizvoda koji izazivaju iritaciju i povratak osnovama: nježnom čišćenju, hidraciji i zaštiti od sunca.
No problem nastaje kada “detoks” postane ekstreman. Koža, baš poput probavnog sustava, treba rutinu, ravnotežu između odmora i pravilne prehrane. U hladnijim mjesecima, kad vanjski uvjeti dodatno iscrpljuju barijeru, naglo uskraćivanje osnovne njege može uzrokovati više štete nego koristi.
Možda je pravi odgovor negdje između. Umjesto potpunog posta, možda možete uvesti svojevrsni skincare reset, razdoblje u kojem smanjujete broj slojeva, dajete prednost jednostavnim teksturama i promatrate kako se koža ponaša. Takav pristup ne isključuje njegu, nego vraća povjerenje u ono što je koži uistinu potrebno. U svijetu u kojem su police pretrpane proizvodima, a rutine često izgledaju kao rituali od deset koraka, možda je stvarni luksuz umjerenost.
Foto: Freepik; Pexels
