Znanstvenici napokon otkrili zašto nastaju bore – i kako usporiti njihov nastanak
Novo istraživanje pokazuje da se koža s godinama pri istezanju jače skuplja poprečno, pa se lakše savija u trajne nabore. Donosimo što to znači za njegu kože i koje navike doista imaju smisla.
Godinama smo bore pripisivali zbroju vremena, sunca, navika i mimike, no najnoviji rad američkih znanstvenika donosi precizniju sliku. Koža s godinama ne “puca” zato što je samo umorna nego i zato što se pod opterećenjem ponaša kao živo, elastično tkivo koje se rasteže u jednom smjeru, a istodobno se skuplja u drugom, i na kraju se, doslovno, prelomi u nabor.
U laboratoriju su to potvrdili na pravim uzorcima ljudske kože, istežući je kontrolirano i mjereći kako se u trenutku naprezanja mijenja njezina površina i dubina. Što je koža starija, to su te kontraktilne reakcije izraženije i nabori dublji. To nije tek metafora, nego mehaničko objašnjenje zašto se bore “smijalice”, crte na čelu ili linije na vratu s vremenom ucrtaju točno tamo gdje se koža najviše miče.
Gdje se bore stvarno rađaju
Istraživači sa Sveučilišta Binghamton istezali su uzorke kože različite dobi (od 16. do 91. godine) posebnim uređajem za mjerenje istezanja kako bi oponašali svakodnevna mikroopterećenja — osmijeh, treptaj, govor, okret vrata. Promatrali su kako se površina kože ponaša pri zatezanju duž “nosive mreže” kolagenskih vlakana i okomito na nju, a zatim su kvantificirali dubinu, širinu i vijugavost nastalih nabora. U prijevodu: bora se javlja kad se koža istegne u jednom smjeru, a istodobno se okomito na taj smjer više skuplja – učinak koji s dobi postaje izraženiji.
Zamislite to ovako: vaša omiljena majica, nakon puno pranja i istezanja na istim mjestima, s vremenom dobije brazde. Sličan princip vrijedi i za tkivo, s ključnom razlikom da koža nije neživa tkanina, nego porozan i elastičan materijal kroz koji teče tekućina. To strujanje, zajedno s promjenama u kolagenskoj mreži, dodatno utječe na način kako se nabor formira i produbljuje. Zato autori zaključuju da su mehaničke promjene same po sebi ključne, dok UV zračenje i smanjena produkcija kolagena s godinama taj fizički scenarij “samo” ubrzavaju.
Iako su uzorci u američkom istraživanju bili ljudska koža, riječ je o ex vivo mjerenjima, odnosno u kontroliranim uvjetima. Mišići, krvotok, hormoni, navike i fotostarenje u stvarnom životu stvaraju dodatne elemente koje laboratorij pojednostavljuje. Ipak, studija ne ruši staru istinu, nego je zaokružuje: sunce i vrijeme ne nestaju iz priče, nego djeluju kao ubrzivači mehanike koja bi se ionako dogodila.
Što to znači za svakodnevnu njegu
Zašto je ovo važno? Prvo, jer razdvaja uzrok od posljedice. Bore nisu samo “rezultat vremena” nego i predvidiv ishod ponavljanih naprezanja u koži koja s godinama gubi dio elastičnosti i lakše prelazi u nabor. Drugo, jer nam daje mjerljive ciljeve: smanjiti poprečno skupljanje, očuvati elastičnost dermisa i kontrolirati gubitak vlage znači djelovati na sâm mehanički izvor problema, a ne samo na površinski sjaj. To otvara prostor za preciznije formule i pomađujuće postupke koji ciljaju na “ponašanje” tkiva, a ne tek kratkoročno zaglađuju površinu.
Ako se bore produbljuju jer koža s godinama jače “vuče” poprečno i lakše se lomi u nabor, smisao dobivaju strategije koje čuvaju elastičnu mrežu i hidraciju. Najdokazanije navike, kao što su zaštita od sunca, dosljedna hidracija i sastojci koji potiču obnavljanje dermisa ostaju prva linija obrane. Novo razumijevanje sugerira da bi proizvodi i tretmani usmjereni na mehanička svojstva (primjerice elastičnost i “otpornost na boranje”) mogli imati stvarnu, dugoročnu logiku, bilo kroz pametnije formulacije ili kroz postupke koji ciljano jačaju “nosivu konstrukciju” kože. Nije riječ o obećanju brisanja godina, nego o preciznijoj definiciji cilja.
Foto: Pexels
