Osmi mart ili Međunarodni dan žena prava je prilika za to da se prisjetimo svih žena koje su se borile za naša prava – bilo prosvjedom, aktivizmom ili rušenjem stereotipa kroz pisanje romana, novela ili eseja.
Od klasika koji su obilježili žene cijele generacije do nevjerojatnih i napetih priča koje su pretočene na male ekrane i filmska platna, ova su djela zaslužna za oblikovanje, širenje i poticanje dubljeg razgovora o poziciji žene u društvu i borbi za ženska prava.
Ako tražite štivo koje će vas inspirirati, osnažiti i potaknuti na razmišljanje, u nastavku donosimo devet klasika feminističke literature.
Simone de Beauvoir – “Drugi spol”
Jedno od ključnih djela feminističke teorije “Drugi spol” Simone de Beauvoir napisan je 1949. i riječ je o revolucionarnoj knjizi koja istražuje zašto je žena kroz povijest smatrana “drugim” u odnosu na muškarca. Razbija mitove o ženskoj prirodi i kritizira rodnu podjelu uloga u društvu, a i više od 70 godina nakon objave potiče nas na razmišljanje o ženskim pravima, slobodi i ravnopravnosti.
Margaret Atwood – “Sluškinjina priča”
Ako ste pogledali seriju “Sluškinjina priča”, pa i ako niste, vrijeme je da pročitate ovaj roman autorice Margaret Atwood. Iako je smješten u distopijskom Gileadu gdje ženska prava ne postoje, tematizira i oštro kritizira patrijarhalne norme koje su i u modernom društvu vrlo aktualne.
Kate Chopin – “Buđenje”
Datirajući iz 1899., ova se knjiga smatra jednom od preteča feminističke književnosti. Prati Ednu Pontellier, ženu koja se bori protiv društvenih očekivanja i traži vlastitu slobodu u patrijarhalnom društvu američkog juga.
Sylvia Plath – “Stakleno zvono”
Jedno od najpopularnijih djela američke književnosti prati Esther Greenwood, koja se bori s problemima s kojima se mnoge mlade žene mogu poistovjetiti – izolacijom, pritiskom i prevelikim društvenim očekivanjima.
Virginia Woolf – “Vlastita soba”
Autorica Virginia Woolf u ovom eseju istražuje uvjete potrebne ženama da bi ostvarile svoj puni kreativni potencijal. Naglašava važnost slobode, prava i financijske neovisnosti koja je u vrijeme nastanka ovog djela, 1920-ih, bila teško ostvariva.
Slavenka Drakulić – “Smrtni grijesi feminizma: ogledi o mudologiji”
Hrvatska spisateljica jedna je od najvažnijih feminističkih autorica u regiji, a u ovoj zbirci eseja analizira feminizam, rodne uloge i društvene norme kroz duhovite i oštre kritike.
Malala Yousafzai – “Ja sam Malala”
Autobiografski roman Malale Yousafzai, pakistanske aktivistkinje za obrazovanje djevojčica i dobitnice Nobelove nagrade za mir donosi emotivnu i potresnu priču o njezinom odrastanju i talibanskom atentatu koji je preživjela u dobi od samo 15 godina te o borbi za ženska prava.
Alice Walker – “Boja purpura”
“Boja purpura” Alice Walker kroz život Afroamerikanke Celije početkom 20. stoljeća progovara o brutalnosti, zlostavljanju i borbi za slobodu. Ova priča, koja vas neće ostaviti ravnodušnima, istražuje pitanje roda, seksualnosti i rase.
Betty Friedan – “The Feminine Mystique”
Za ovo djelo američke autorice Betty Freidan mnogi smatraju da je pokrenulo drugi val feminizma. Djelo analizira položaj žene u društvu 50-ih, primarno kao majke i kućanice, te analizira zašto nemogućnost ostvarenja na druge načine dovodi do osjećaja nezadovoljstva.
FOTO: Pinterest/Canva
