Je li smrznuto i konzervirano povrće jednako zdravo kao i svježe?

Svi znamo da je povrće zdravo i da bi se trebalo svakodnevno naći na vašem tanjuru. No u vremenu u kojem se sve više govori o mikroplastici i stvarnoj nutritivnoj vrijednosti hrane, mnogi vjeruju da je svježe povrće – osobito ono iz vlastitog vrta – jedini način kako izvući maksimum iz njegovih dobrobiti.

No realnost je često nešto drukčija – u užurbanoj modernoj realnosti, u kojoj većina nas nema svoje vrtove sa svježim namirnicama, “prečice” u zdravom kuhanju poput smrznutog ili konzerviranog povrća često su najlakši način za svakodnevni unos ovih nutritivno bogatih namirnica. Zato nas zanima – koliko se smrznuto ili konzervirano povrće zapravo razlikuje od svježeg?

Smrznuto voće i povrće

Lako je pretpostaviti da je svježe uvijek najbolja, odnosno najzdravija opcija – no smrznuto voće i povrće dokaz su da to ne mora uvijek biti tako. Sama riječ “svježe” podsjeća nas na namirnice koje ravno iz vrtova stiže na naše stolove, ali realnost je često drukčija. Voće i povrće u mnogim se slučajevima bere prije potpunog sazrijevanja, a zatim se skladišti, transportira na velike udaljenosti te danima ili čak tjednima stoji u trgovinama i hladnjacima. Tijekom tog razdoblja proces dozrijevanja se nastavlja, što može poboljšati okus, ali ne nužno i nutritivnu vrijednost. Isto tako, izloženost svjetlu i kisiku može smanjiti razinu hranjivih tvari, osobito vitamina C i antioksidansa. S druge strane, brzo zamrzavanje ubrzo nakon berbe pomaže u očuvanju vitamina i antioksidansa, navodi Europsko vijeće za informiranje o hrani (EUFIC).

Odličan je primjer špinat – dok je špinat iz vlastitog vrta i dalje najbolja opcija, ako ga kupujete u trgovini, onaj iz zamrzivača mogao bi biti zdraviji od svježeg. Naime, špinat može izgubiti gotovo sav vitamin C već unutar tjedan dana ako stoji na sobnoj temperaturi; čak i u hladnjaku gubi oko 75 % tog vitamina, dok se zamrzavanjem gubitak smanjuje na otprilike 30 %. Isti obrazac vidi se i kod graška – nakon tjedan dana na sobnoj temperaturi gubi oko 60 % vitamina C, u hladnjaku oko 15 %, a kad je zamrznut, tek oko 10 %.

Konzervirano voće i povrće

Slična pravila vrijede i za konzervirano povrće. Zahvaljujući procesu konzerviranja, ono zadržava značajne količine vlakana i mikronutrijenata, a istraživanja pokazuju i povezanost s kvalitetnijom, uravnoteženijom prehranom. U nekim slučajevima toplinska obrada čak može povećati iskoristivost određenih nutrijenata – primjerice, kod rajčice se povećava apsorpcija likopena.

Na što pripaziti kod konzerviranog voća i povrća

Kod odabira konzerviranog povrća posebno je važno obratiti pozornost na udio soli. Prema europskim smjernicama, najbolja opcija jesu proizvodi s “niskim udjelom soli”, odnosno ispod 0,3 g na 100 g. Ako proizvod značajno premašuje tu granicu, najbolje ga je konzumirati umjereno ili bez kasnijeg dodavanja soli pri kuhanju. Također, ako želite dodatno smanjiti unos soli, konzervirano povrće prije konzumacije možete isprati i ocijediti, čime se dio natrija uklanja.

A što s voćem? Kod kupovine konzerviranog voća, najvažnije je uzeti ono bez dodanog šećera, odnosno u vlastitom soku.

Smrznuto, konzervirano ili svježe: što birati

Sezonsko, svježe povrće (posebno ono koje dolazi iz vrta, a ne trgovine) mnogima će i dalje ostati omiljena opcija. Ipak, kad birate u trgovini, važno je uzeti u obzir još nekoliko detalja – prije svega, konzervirano i smrznuto povrće znatno dulje traje, pa se na ovaj način smanjuje bacanje hrane. Baš zato, ako često na dnu hladnjaka pronalazite ono zaboravljeno i pokvareno povrće, smrznute ili konzervirane opcije mogu biti praktičnije i dugoročno isplativije rješenje.

Za kraj, kad govorimo o ovim zdravim namirnicama, najvažnije je da se nađe na vašem svakodnevnom jelovniku – preporučuje se barem 400 g povrća i voća dnevno, a smrznuto i konzervirano (uz čitanje etiketa) može biti jednako zdrava opcija kao svježe!

FOTO: Dupe Photos