Osjećate se anksiozno? Razlog bi mogao biti nedostatak ovog nutrijenta
Kad razgovaramo o anksioznosti, uglavnom je pripisujemo vanjskim faktorima – stresnom okruženju, poslu, obiteljskim problemima i burnoutu. Ipak, osjećaj tjeskobe često dolazi iznutra – nekad su u pitanju traume iz prošlosti, sklonost anksioznosti, ali i način na koji naš organizam funkcionira na biološkoj razini.
Novo istraživanje pokazalo je da prehrana vjerojatno ima puno veći utjecaj na pojavu anksioznosti – specifično, nedostatak jednog nutrijenta mogao bi stajati iza onog čestog osjećaja tjeskobe. Studija objavljena u časopisu “Molecular Psychiatry” otkrila je zanimljiv nalaz – kod osoba s anksioznim poremećajima dosljedno su zamijećene niže razine ukupnih spojeva koji sadrže kolin u ključnim dijelovima mozga, uključujući i prefrontalni korteks.
Što je kolin
Kolin je nutrijent koji je tijelu potreban za izgradnju staničnih membrana, stvaranje DNK i pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Također je temelj za stvaranje acetilkolina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, pamćenja i kontroli mišića.
Prema preporukama američkog Zdravstvenog instituta, preporučuje se konzumacija 425 mg kolina dnevno za žene i 550 mg za muškarce. Tu se radi o iznimno malim količinama koje je teško mjeriti i pratiti u svakodnevnoj prehrani, pa je dovoljno na svoj tanjur dodati namirnice koje sadrže kolin.
Najzastupljeniji je u jajima, mesu, ribi i mlijeku. Primjerice, jedno jaje sadrži gotovo 150 mg kolina (najviše u žumanjku), a odličan izvor jesu i piletina, puretina te goveđa jetrica. Riba – losos i bakalar također su posebno bogati kolinom, kao i mlijeko. Što se biljnih izvora tiče, soja, brokula, kelj, prokulice, krumpir i kvinoja dobri su izvori ovog nutrijenta.
Zašto je kolin važan
Kolin utječe na rad prefrontalnog korteksa, dijela mozga koji se često opisuje kao “zapovjedni centar” jer sudjeluje u donošenju odluka te pomaže regulirati strah i odgovor na stres. Istraživanja pokazuju da osobe s anksioznim poremećajima često imaju niže razine kolina u ovom području mozga, što može otežati sposobnost racionalnog dijela mozga u smirivanju anksiozne reakcije. Znanstvenici pretpostavljaju da kronična anksioznost može ubrzati trošenje kolina jer ga mozak koristi za održavanje živčanih funkcija i obnovu stanica, a budući da se kolin mora nadoknađivati prehranom, njegov manjak može dodatno narušiti ravnotežu u mozgu. Iako ova povezanost ne znači nužno da niska razina kolina izravno uzrokuje anksioznost, jasno je da je riječ o važnom nutrijentu za zdravlje mozga, strukturu stanica i funkciju jetre, zbog čega je važno osigurati njegov dovoljan unos kroz prehranu.
Ipak, iako kolin može utjecati na pojavu anksioznosti, važno je zapamtiti da ne može zamijeniti brigu o mentalnom zdravlju i suočavanje s uzrocima stresa. Uravnotežena prehrana korak je prema poboljšanju općeg wellbeinga, ali nije zamjena za psihološku podršku, promjene životnih navika ili stručnu pomoć kad je ona potrebna.
FOTO: Dupe Photos
