Skandinavce često prati reputacija suzdržanog i emocionalno uravnoteženog naroda, čiji način života naizgled izbjegava krajnosti i pretjerivanja. Razgovaraju tiho i pristojno, preferiraju minimalistički, bezvremenski modni stil, a njihova svakodnevica zapravo je vrlo promišljena – fika je neizostavna planirana pauza za kavu, a uz hygge prioritiziraju ugodnu, toplu atmosferu i tijekom hladnih sjevernjačkih zima. Istovremeno, već se godinama nalaze visoko na listama najsretnijih naroda, pa uvijek rado učimo o njihovim životnim filozofijama i konceptima. Jedan nam je posebno privukao pozornost – lagom – jednostavna filozofija koja stoji iza njihove sposobnosti za održavanje osjećaja ravnoteže, zadovoljstva i stabilnosti u svakodnevnom životu.
Lagom kao filozofija sretnog života
Lagom je švedska filozofija života koja se temelji na ideji ravnoteže, umjerenosti. Ovaj je izraz teško doslovno prevesti, ali on približno znači “dovoljno” ili “taman”, a upravo nas tome i uči – umjesto da neprestano težimo obilju i maksimumu, trebamo se zadovoljiti onime što nam je dovoljno – niti previše, niti premalo. Podrijetlo same riječi lagom povezuje se sa starom švedskom tradicijom dijeljenja. Prema jednoj od popularnih teorija, izraz dolazi od fraze laget om, koja se može prevesti kao “za cijelu skupinu”. Ideja je bila jednostavna – svatko uzima onoliko koliko je dovoljno kako bi ostalo i za druge. Ovakav način razmišljanja s vremenom je prerastao u širu životnu filozofiju koja naglašava obzirnost, ravnotežu i dugoročnu održivost. Danas lagom opisuje stanje u kojem su potrebe zadovoljene bez viška i bez osjećaja uskraćenosti, stvarajući prostor za stabilnost, jasnoću i dugoročno zadovoljstvo.
“Niti previše, niti premalo”
Važno je naglasiti da ovo nije nikakvo strogo pravilo. Radi se o unutarnjem orijentiru koji usmjerava svakodnevne odluke, od načina odgoja djece do odnosa na radnome mjestu i organizacije svakodnevnih obveza. Mnogi smatraju da upravo ova filozofija stoji iza poznate švedske pristojnosti i suzdržanosti, a također se jasno očituje u načinu na koji Šveđani organiziraju svoju svakodnevicu. Radni dan rijetko se produljuje do kasno navečer, a prekovremeni rad ne smatra se znakom uspjeha, nego loše organizacije. Slobodno vrijeme ima jednaku važnost kao i profesionalne obveze, a vrijeme provedeno u prirodi smatra se ključnim dijelom zdravog života. Čak i u potrošnji, naglasak je na kupnji kvalitetnih, dugotrajnih predmeta umjesto impulzivnoga gomilanja stvari.
Primjenjivanje ovog švedskog koncepta može biti vrlo pozitivno za naš wellbeing. Čak i psiholozi potvrđuju – balans je dobar za naše mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da kulture koje cijene umjerenost i održiv životni ritam bilježe niže razine stresa i veće zadovoljstvo životom. Ovo nam je posebno korisno u doba hustle kulture, koja često rezultira osjećajem iscrpljenosti i burnouta. Lagom nam nudi drukčiji pristup – onaj koji može pomoći u smanjenju kroničnog stresa, poboljšanju koncentracije i stvaranju stabilnijeg osjećaja zadovoljstva.
FOTO: @elsadanielson
