Ako zimi osjećate glad više nego inače, kao da vam tijelo traži više kalorične hrane, niste jedini – povećana želja za hranom u odnosu na toplije mjesece nije slučajna niti je samo stvar slabije volje.
Hladnoća, kraći dani i manjak sunčeve svjetlosti utječu na hormone gladi, razinu energije i način na koji tijelo troši kalorije, dok istovremeno psihološki čimbenici poput umora, manjka kretanja i potrebe za utjehom dodatno potiču apetit. Upravo zato zima stvara savršene uvjete za to da osjećate glad više nego inače, a u nastavku otkrivamo što se zapravo događa u vašem tijelu i zašto je taj osjećaj sasvim prirodan.
“U ovo doba godine mnogi pacijenti započinju preglede izražavajući osjećaj krivnje zbog blagdanskih prehrambenih navika, oslanjanja na ostatke hrane kao oblik utjehe ili osjećaja pritiska zbog društvenih okupljanja unatoč namjeri da jedu umjerenije”, objasnila je za portal Self dijetetičarka Janice Dada. Ipak, čak i ako maknemo taj aspekt, postoje fiziološki razlozi zašto u zimskim mjesecima osjećamo više glad.
Zašto smo zimi gladniji
Kako bi održalo stabilnu unutarnju tjelesnu temperaturu, tijelo u hladnim uvjetima mora raditi intenzivnije nego inače. Tada se ubrzava metabolizam i počinje se koristiti posebna vrsta masnog tkiva – smeđa mast – koja služi kao gorivo za proizvodnju topline. Osim toga, tijelo se može početi tresti, odnosno drhtati, a ti nehotični mišićni kontrakcije proizvode toplinu na sličan način kao i fizička aktivnost. Bez obzira na to radi li se o aktivaciji smeđe masti ili drhtanju, rezultat je isti – u hladnim uvjetima trošimo više kalorija nego inače, zbog čega se javlja prirodna potreba da ih nadoknadite hranom.
Važnu ulogu igra i serotonin – hormon sreće. Hladni dani za mnoge znače i lošije raspoloženje – naime, sunčeva svjetlost potiče lučenje hormona sreće (serotonina), što znači da ga u zimskim mjesecima naš organizam proizvodi u manjim količinama. Budući da serotonin smanjuje apetit, manjak serotonina ga isto tako povećava. Također, kad se tome pridruže zimska bezvoljnost i pad raspoloženja, mnogi posežu za hranom i kao oblikom utjehe, što dodatno pojačava potrebu za kaloričnijim obrocima.
Ovaj pojačan osjećaj gladi u hladnim mjesecima odražava se i na primjerima hrane koju smatramo “ljetnom” i “zimskom” – dok je ljeti sve u znaku laganih, prozračnih salata, zimi se okrećemo toplim, gustim juhama, varivima, pečenjima i jelima bogatijima ugljikohidratima i mastima koja nam daju osjećaj sitosti i topline.
Treba li nas to brinuti
“Riječ je o prirodnom sezonskom ritmu tijela. Kako i intuitivno ima smisla, zimi smo manje aktivni i imamo veću potrebu za odmorom, što ide ruku pod ruku s kraćim danima. Iako dijetna kultura često očekuje da naša tijela uvijek ostanu ista ili da se stalno kreću u jednom “poželjnom” smjeru, ona u stvarnosti nisu tako statična – apetit, žudnje za hranom, razina tjelesne aktivnosti i tjelesna težina prilagođavaju se okolnostima u kojima se nalazimo”, objasnila je dijetetičarka.
U većini slučajeva, zimske promjene u apetitu nisu nešto što vas treba brinuti. Ako osjetite da više naginjete bogatoj, comfort hrani, to je sasvim normalna pojava. Ipak, ako primjećujete da su vaše prehrambene navike izvan kontrole ili da koristite hranu za liječenje emocionalnih rana, dobra je ideja porazgovarati s liječnikom.
FOTO: Dupe Photos
