Kako prepoznati toksičnu pozitivnost, zašto ona nije dobra za nas i kako joj stati na kraj?

by | 26 prosinca, 2020

Svima je jasno da život nije uvijek divan i krasan te da je izraz “bit će sve u redu” ponekad jednostavno neprimjenjiv. Posljednjih mjeseci nemoguće je skrolati Instagramom bez da ne naiđemo na barem jedan “sve će biti u redu” ili “moglo bi biti gore” post.

S obzirom na činjenicu da se u svijetu događaju brojne nimalo lijepe stvari, teško je na ovakve objave ostati ravnodušan i ne pitati se jeste li jedina osoba koja vidi što se uistinu događa u svijetu. Naime, ako ste pozitivni čak i u okolnostima u kojima to nije prirodno, nalazite se na teritoriju toksične pozitivnosti. Zapravo, lažni optimizam može biti ne samo iritantan nego i štetan za vaše mentalno zdravlje.

Mnogi ljudi na društvenim mrežama nastoje (i uspijevaju) predstaviti se sretnima i snažnima, a zapravo su anksiozni ili depresivni. Online svijet oduvijek predstavlja filtriran pogled na stvarnost, a ako su naši stavovi drukčiji od onih koji nam se nameću, možemo se osjećati loše i zapitati se je li s nama sve u redu. Stručnjaci upozoravaju kako je forsiranje lažne pozitivnosti štetno i da škodi i onima koji je šire, ali i onima koji se protiv nje bore.

Zašto je lažni optimizam loš?

Da se razumijemo, pozitivan stav je zapravo zdrav mehanizam za premošćivanje problema. Kada si priznate kako se zaista osjećate u vezi s nekom situacijom, a zatim donesete svjesnu odluku da pomoću pozitivnih misli premostite teške okolnosti, tu nema ništa sporno. Međutim, konstantno negiranje problema je potpuno druga stvar.

“Ne postoji nitko tko je stalno pozitivan… Ako to i jest slučaj, znači da ta osoba koristi poricanje, potiskivanje ili neki drugi obrambeni mehanizam da bi ignorirala druge emocije i uvijek bila pozitivna”, kaže psihijatrica i kolumnistica Gail Saltz.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Ana | MFT intern, RYT (@psychologyandlove)

Koja je razlika između toksične i zdrave pozitivnosti?

Glavna razlika je u prihvaćanju realnosti. Jedno je reći sebi da situacija nije sjajna, ali da se može lakše prebroditi uz pozitivan pristup. Toksična pozitivnost svodi se na negiranje stvarnosti. Do nje dolazi kad sebe uvjerite u to da se loše stvari ne događaju. Međutim, to potiskivanje problema neće promijeniti stvarnost. Negiranje tuge, bijesa i drugih, potpuno prirodnih emocija koje nisu pozitivne vrlo je opasno. Također, bez obzira na to koliko ih potiskujete, ti negativni osjećaji neće nestati. Oni će se iskazati u vidu glavobolje, nesanice ili samodestruktivnog ponašanja.

Istraživanja pokazuju da suzbijanje emocija povećava rizik od ranije smrti, uključujući smrt od raka i srčanih bolesti. S druge strane, ljudi koji prihvaćaju sve svoje emocije, imaju bolje mentalno zdravlje i lakše se nose sa stresom.

Kako se nositi s toksičnom pozitivnošću?

Kad se dogodi nešto neugodno, razmislite kako se stvarno osjećate u vezi s tom situacijom. Važno je da priznate i prihvatite svoje emocije bez obzira na to kakve su. Porazgovarajte o svemu s nekim tko vam je blizak i osjećat ćete se bolje. U slučaju da vas uznemirava trend nerealnog optimizma na društvenim mrežama, možda je vrijeme da napravite pauzu i u nadolazećem periodu budete offline.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli allison christine ❊ byhapppyal (@byhapppyal)

Foto: max-kegfire/Getty Images via Guliver

SHAPE

© 2020 MEREDITH CORPORATION. SVA PRAVA ZADRŽANA. PRIJEVOD SHAPE US IZDANJA, OBJAVLJENO UZ DOZVOLU KORPORACIJE MEREDITH. ZABRANJENA JE REPRODUKCIJA NA BILO KOJI NAČIN, NA BILO KOJEM JEZIKU U CJELINI ILI DJELOMIČNO, BEZ PRETHODNE PISMENE DOZVOLE.