Categories Tajne psihe

OTKRIVAMO VAM što znači biti večernji, a što jutarnji tip osobe!

FOTO: GULIVER/THINKSTOCK

San je neizostavan sastojak dobrog zdravlja. Oko 3 % svjetske populacije genetski je programirano da može funkcionirati s manje od šest sati sna dnevno, a nas ostalih 97 % treba oko sedam i pol sati da bismo u potpunosti obnovili energiju.

Tijekom 7,5 sati sna, izmijenit će se pet ciklusa spavanja. Tijekom prvih nekoliko ciklusa „pročišćavaju” se naše tijelo, srce i mozak. Mozak procesira informacije koje je prikupio tijekom dana i sprema ih (ili ne) u dugoročno pamćenje. REM ciklus mozgu omogućava da se poigrava idejama i stvara nove neuronske veze.

Naš unutarnji biološki sat kombinacija je biologije, izloženosti svjetlu i društvenog rasporeda. Oko 10 % populacije spada u jutarnje tipove, a oko 20 % u noćne.

Svjetlo ujutro stimulira lučenje hormona melatonina, a noću smanjuje njegovo lučenje, što dovodi do promjene u raspoloživoj energiji, gladi, stresu i tjelesnoj temperaturi.

Naša potreba da na spavanje odlazimo ranije ili kasnije donekle je programirana u našim genima, no određuje ju i naš način života.

Jutarnji tipovi pokazuju veće razine sreće, zdravlja, produktivnosti, te manje stresa i depresije od noćnih tipova. Razlog tome smatra se to što jutarnji tipovi imaju veću kontrolu nad svojim jutrima zbog toga što se bude na vrijeme i u miru obavljaju svoju jutarnju rutinu, bez osjećaja nervoze od samog početka dana.

No noćni tipovi te razlike mogu smanjiti – vježbanjem. Osim toga, istraživanja su pokazala da su noćni tipovi pametniji, otvoreniji, kreativniji i imaju više smisla za humor.

Društveni jet lag
Društveni jet lag posljedica je našeg društvenog rasporeda. Uspješnost našeg funkcioniranja pada nakon što se previše iscrpimo, ili poremetimo cikluse našeg uobičajenog vremena kada krećemo na spavanje ili se budimo.

Dakako, noćne ptice najviše će patiti ako žive na mjestima u kojima se cijeni početak rada u rano ujutro i pritom se još zahtijeva točnost. Taj problem može ostaviti ozbiljne posljedice, pogotovo kod adolescenata, čiji organizam zahtijeva više sna.

Nasreću, većina svjetske populacije nema problema ovakvim ekstremima i sasvim se dobro snalazi u svom svakodnevnom rasporedu.

IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pratite nas na Instagramu