Categories Prehrana i dijete

RAZLOZI ZBOG KOJIH je potrebno jesti više čokolade s bademima

FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES
FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES
FOTO: THINKSTOCK/GULIVER IMAGES

Pretile osobe koje konzumiraju badem i čokoladu svaki dan mogu imati niži kolesterol od drugih pretilih osoba koje ne jedu te namirnice, pokazao je nedavni eksperiment.

Bademi i čokolada, konzumirani odvojeno, već su bili uključeni u istraživanja povezana s nižim šećerom u krvi, nižim tlakom, nižim kolesterolom i manjim osjećajem gladi, a to su faktori rizika za bolesti srca. Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su mjerili razinu kolesterola kod 31 pretile osobe. Tijekom prva četiri tjedna istraživanja, svi su bili na standardnoj američkoj prehrani i svi su svakodnevno dodatno jeli otprilike trećinu šalice badema. U sljedeća četiri tjedna ispitanici su svojoj prehrani dodali četvrtinu šalice tamne čokolade dnevno te oko 2,5 žlica kakao praha. Svi ispitanici imali su i četverotjedno razdoblje u kojemu su prehrani dodavali i bademe i tamnu čokoladu. Dodavanje samo badema smanjilo je za sedam posto razinu lošeg LDL kolesterola koji je odgovoran za stvaranje naslaga na stjenkama krvnih žila.

Kombiniranje badema i čokolade također je smanjilo razinu LDL kolesterola, prema rezultatima objavljenima u časopisu “Journal of American Heart Association”. Badem je sam po sebi smanjio razinu LDL kolesterola, za razliku od čokolade, no ta namirnica nije povećala razinu LDL kolesterola, kako tvrdi voditeljica studije Penny Kris-Etherton, nutricionistica sa sveučilišta Penn State. Rezultati ne znače da je mudro da ljudi počnu jesti bademe i čokoladu na kilograme. “Imamo oko 270 kalorija koje diskrecijski možemo unijeti u jelovnik i ja ljudima preporučujem da ih koriste mudro”, kaže Kris-Etherton. To znači da se bademi i čokolada mogu jesti umjereno umjesto drugih slatkiša, a ne kao dodatak kolačićima, slatkišima i desertima. Sudionici istraživanja imali su između 30 i 70 godina. Tijekom istraživanja, ispitanici su polovicu kalorija unosili u obliku ugljikohidrata, oko 16 posto u obliku bjelančevina i 33 do 36 posto kroz masnoće. Prehrana je kalibrirana tako da se osigura to da ispitanici održavaju svoju težinu nepromijenjenom tijekom istraživanja.

IZVOR: VECERNJI.HR

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pratite nas na Instagramu