Oko 42 posto milenijalki više se boji samoće od dijagnoze karcinoma, a 2017. godine kad su radili to istraživanje, kirurg dr. Vivek Murthy je usamljenost definirao kao epidemiju.
Znanstvene studije su pokazale da usamljenost na organizam ima isti učinak kao i da popušite 15 cigareta na dan, a kad sam to pročitala, službeno sam odlučila pridružiti se statistikama milenijalki jer definitivno ne želim biti kronično usamljena, piše Stefanie Groner za Yahoo.
– No svatko drugačije doživljava samoću. Samoća je subjektivni osjećaj definiran količinom i vrstom veza koje trebate u svojem životu. Društvena izolacija zbog pandemije je pojačala osjećaj straha, no nešto se posebno dogodilo zbog toga. Sada je manji osjećaj srama zbog usamljenosti jer smo svi prisiljeni biti sami – pojasnila je specijalistica za usamljenost Kyla Sokoll – Ward.
No upravo u toj pandemijskoj krizi osjećaj samoće može biti još snažniji, pa su specijalisti mentalnog zdravlja objasnili zašto se ljudi boje samoće i kako se s njom obračunati.
Ljudi teže bliskosti, a u ovakvim vremenima ju je osobito teško pronaći. Sudeći prema rezultatima istraživanja koje je 2019. godine provela osiguravateljska tvrtka Cigna, čak 61 posto ispitanika osjećalo se usamljeno. Kao razloge navode nedostatak socijalne potpore, premalo značajnih društvenih kontakata, teško fizičko ili mentalno zdravstveno stanje te nedovoljno ravnoteže u životu. Većina nas je usamljena zbog različitih razloga, a temelji tog osjećaja su još u pretpovijesti.
– Od pretpovijesnih vremena u samim počecima civilizacije, usamljenost je bila biološki poticaj za ostanak u plemenu gdje ste bili zaštićeni. Prije toga opisivalo je se samo kao samoću – objašnjava Ben Pleat, osnivač tvrtke Cobu. Kaže kako se riječ “usamljenost” pojavila tek prije 200 godina.
– Dosada i usamljenost su osjećaji koje su je mogla priuštiti samo buržoazija jer su radnici uvijek imali previše posla. To se s vremenom nekako promijenilo, pa smo povezali samoću i usamljenost. Kad smo sami, usamljeni smo – nastavlja Skoll – Ward.
U tom smislu smo stvorili društvo u kojem prevladava strah od samoće. Živimo sami u malim jednosobnim stanovima. Pa iako su fizičke značajke samoće očite, Sokoll – Ward ističe da se ljudi mogu osjećati usamljeno i u gomili. Isto vrijedi i za romantične veze, pa su tako istraživanja pokazala da se 60 posto onih u braku često osjećaju usamljeno. Strahu od usamljenosti nisu pomogli ni portreti žena koje žive same.
– Televizijske emisije koje gledamo i knjige koje čitamo u rijetkim situacijama slave likove koji su sami jer su tako odabrali. U vrijeme kad mladi ljudi započinju obitelj, rijetki su oni koji odlučuju ostati sami, a osobito kad je riječ o ženama. A i tada ih se prikazuje uz osjećaje žaljenja ili krivnje – tvrdi osnivačica stranice za psihološku pomoć Alyssa Petersel.
Osim toga i mediji samoću često karakterizirajju kao splet nesretnih okolnosti koji je pomalo sramotan, ali uvijek depresivan i za sažalijevanje. Kod samoće je nezgodno i to što je riječ o začaranom krugu, pa se osjećate izolirano ako ste usamljeni, a to vodi do još dubljih osjećaja samoće.
– Po svojoj prirodi samoća nam govori da s nama nešto nije u redu i da se nitko drugi tako ne osjeća. Želim promijeniti pogled na to kako ljudi doživljavaju samoću jer je riječ o prirodnom osjećaju koji je sastavni dio svih nas – pojašnjava Sokoll – Ward.
– Što više biramo ignorirati samoću, to će se ona snažnije vraćati u naše misli i blokirati mogućnost da budemo to što jesmo – istaknula je Sokoll – Ward i dodala kako postoje načini na koje se možemo obračunati sa strahom od samoće.
1. Iskoristite samoću za kvalitetno vrijeme provedeno sa samim sobom
– Ako svakog dana doprem do jedan posto sebe, makar i na samo pet minuta, to je odlično – savjetuje Sokoll – Ward koja već pet godina meditira svaki dan. Na internetu postoje i besplatni audio tečajevi koji će kroz desetominutne lekcije pomoći da se suočite sa usamljenošću, a možete nabaviti i besplatne meditacije koje će ublažiti tjeskobu.
2. Pronađite radost
– Prisjetite se vremena kad ste bili mladi i zapitajte se što vas je tada veselilo. Kako odrastamo, takve emocije zasjenjuje produktivnost, pa tako vježbamo ne samo jer je to dobar osjećaj, nego i zato što pomaže našem boljem izgledu. Kako biste se borili s usamljenošću, zaboravite produktivnost i okrenite se nečemu što vas iskreno veseli, poput pečenja kolača, crtanja i sličnih aktivnosti. Iako vam se to čini djetinjasto, može potaknuti iskru radosti na koju ste davno zaboravili – savjetuje Petersel.
3. Budite dobar susjed
Ostanak kod kuće zbog pandemije mnoge je natjerao da stvore dobre susjedske odnose, a tako valja nastaviti i dalje. Budite među prvima koji će ponuditi pomoć kada to treba. Ako ste kreativni i otvoreni, možete susjedu dati i svoj broj telefona, predstaviti se, reći mu koji su vaši hobiji i interesi. Pozovite ih na kolače koje ste ispekli ili ponudite da im skoknete u trgovinu po namirnice. Uz takva mala djela dobrote osjećat ćete se bolje, a to može voditi i do stvaranja pravih prijateljstava.
4. Nazovite prijatelja
Kad ste usamljeni, uzmite telefon i nazovite prijatelja.
– Stigma da ne smijete zvati druge kad se osjećate usamljeno je pogrešna, a velika je vjerojatnost da će čovjek kojeg zovete biti zadovoljan što ga netko treba i pomažući vama će osloboditi dopamin u svojem tijelu i također se osjećati bolje – kaže Pleat.
– Način na koji se obraćamo drugima je važan. Kad se nekome javimo s pitanjem “Što ima?”, razgovor brzo utihne. Radije pokušajte s pristupom: “Imam loš dan i želio bih razgovarati s tobom ako imaš pola sata vremena.”
To će vašem prijatelju dati puno više manevarskog prostora za razgovor – savjetuje Sokoll – Ward.
5. Razgovarajte s potpunim strancem
Ako se otvorite nekome izvan vašeg društvenog kruga, to će pomoći da premostite osjećaj ranjivosti. Živimo u digitalno doba i sa stotinama aplikacija koje vas mogu spojiti s nepoznatim ljudima diljem svijeta kako biste jednostavno razgovarali o zajedničkim interesima.
Ponekad vam samo treba netko tko će vas saslušati. Postoje i takve aplikacije gdje ćete besplatno razgovarati s educiranim volonterima koji će vas jednostavno saslušati.
6. Razgovarajte s profesionalcem
Terapija se može prilagoditi svim financijskim, poslovnim i komunikacijskim stilovima pojedinaca, a ukoliko ste pronašli terapeuta koji vam pomaže da se osjećate bolje, nema veće nagrade.
– Istražite koje su vam mogućnosti na raspolaganju kako to ne bi bio samo mali djelić vašeg puta, nego shvatite terapiju kao početak procesa prihvaćanja usamljenosti i strahova koji iz nje proizlaze – kaže Petersel.
U konačnici, postoje brojne telefonske linije za psihološku pomoć na kojima rade stručnjaci i oni vas mogu usmjeriti savjetom ili vam pomoći u tome da započnete raditi na svojem problemu.
Europski parlament prošlog je tjedna većinom glasova zatražio da se “pravo na pobačaj” uvrsti i Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Ipak, r...
Energetska neravnoteža može biti ključan faktor koji vodi ka izgaranju, kako na mentalnom tako i na fizičkom planu - slažu se stručnjaci. Energe...
"Dobro zdravlje najveća je vrijednost svake osobe" - moto je male obiteljske tvrtke Darvitalis d.o.o. iz Zagreba koja je velikim brojem ekoloških p...
Donji dio leđa često je područje koje je izloženo bolovima i nelagodama i može biti uzrokovano različitim faktorima poput lošeg držanja, nedostatka...
