Organska i GMO hrana – Istine i zablude

16.02.2011 u 9:27 sati Nema komentara

JE LI GMO HRANA OPASNA PO ZDRAVLJE? ODLUČILI SMO ISTRAŽITI ZA VAS I ODGOVORITI NA PITANJA KOJA NAM ČESTO POSTAVLJATE NE BISMO LI RAZRIJEŠILI SVE TAJNE VEZANE ZA OVU ENIGMU

Sa znanstvene točke gledišta, ne možemo reći da su genetički modificirani organizmi, koji se koriste u prehrani ljudi i kao stočna hrana opasni po zdravlje, otrovni ili da ih treba zabraniti. U poljoprivredi postoje tri vrste proizvodnje, konvencionalna, organska i biotehnološka, koja se zasniva na genetski modificiranim organizmima i biljkama. Znanost je iskorištena da bi dala adekvatan odgovor na sve veći broj stanovnika na našem planetu i narasle potrebe za hranom. Ali, s druge strane, ne možemo reći ni da je GMO hrana sto posto sigurna, jer danas ništa nije sigurno. Pa i konvencionalno proizvedena hrana nije sto posto sigurna zbog pesticida, antibiotika i drugih štetnih tvari. U ovoj činjenici se ogledaju prednosti GMO hrane, jer u sebi ne sadrži pesticide zbog svoje povećane otpornosti na štetne mikroorganizme i insekte.

Koje se sve vrste namirnica proizvode uporabom genetskog inženjeringa?
Danas se u svijetu mogu kupiti i koristiti mnogobrojni GMO proizvodi, poput soje, rajčice, graha, krumpira, kukuruza, tikvica, pšenice, riže, pamuka, repice, kao i njihovih derivata – škroba, sirupa, stočne hrane… Prema odredbama zakona Europske unije, GMO hranu bi trebalo ispitivati pet godina prije izdavanja dozvole za uporabu. U stvarnosti se te dozvole dobivaju nakon dvije godine. Također, proizvodi koji sadrže genetski modificirane sastojke u većem postotku od 0,5 posto moraju biti vidno označeni. Međutim, to se rijetko radi, iz straha da bi potrošači te proizvode mogli bojkotirati.

Je li kod nas GMO hrana dozvoljena?
Uporaba GMO hrane u Hrvatskoj je dozvoljena, no regulirana je zakonom o genetski modificiranim organizmima iz 2005. godine. GMO hrana u inozemstvu se već uvelike uzgaja te takva hrana na tržištu polako istiskuje prirodno proizvedenu, koja, budući da postaje rijetkost, postiže veću cijenu, a ipak je i traženija kod potrošača, pogotovo na našim prostorima.

Kako je moguće detaljnije se informirati o genetski modificiranoj hrani u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je pokrenut projekt “Razvitak okvira nacionalne biološke sigurnosti u Republici Hrvatskoj“, u sklopu koje je izdana brošura namijenjena široj javnosti kao informativno – edukativni materijal, koja ima za cilj upoznavanje s problematikom GMO-a u kontekstu zaštite biološke raznolikosti u RH. Uz genetički promijenjene organizme, posebna pažnja posvećena je namirnicama koje se dobivaju od takvih organizama te zakonodavnom i administrativnom sustavu koji regulira biološku sigurnost i očuvanje bioraznolikosti. Više informacija možete doznati i na www.gmo.hr.

Znači li to da ne treba odbacivati GMO hranu?
Naravno, ali sve treba biti pod kontrolom i regulirano zakonom. GMO hrana je također jedna vrsta selekcije u poljoprivrednoj proizvodnji. Biotehnologija će se sve više koristiti u prehrani.

U čemu je prednost GMO hrane?
Najveća njena prednost je u skraćivanju procesa selekcije. Za klasičnu selekciju sorti i hibrida
potrebno je najmanje 10 godina, a genetskim modifikacijama to vrijeme se znatno skraćuje. Zatim,
uzgojene GMO biljke otpornije su na insekte, parazite i korov, pa se time smanjuje uporaba pesticida. Osim toga, GMO biljke stvaraju vlastite toksine i supstance, koje uništavaju viruse. Spomenimo i činjenicu da su pojedine GMO biljke, važne za ljudsku prehranu, obogaćene korisnim tvarima i vitaminima. I naposljetku, prinosi GMO uzgojenih kultura su veći, s dužim razdobljem sazrijevanja i produženom svježinom.

A koji je njezin najveći problem?
Najveći problem s GMO hranom je potencijalna opasnost da se izazovu alergije, da GMO biljke budu alergeni. Također, važno je da se ne proizvode biljke otporne na antibiotike, jer to bi značilo da bi i ljudi koji ih koriste postali otporni na antibiotike. Potencijalna opasnost postoji i u lancu prehrane – da se gen za otpornost ne ubaci u neku divlju vrstu, neki korov, koji će postati otporan na herbicide i insekticide i tako zauzeti prostor na štetu uzgajanih biljaka.

Koji su argumenti “za” i “protiv” kada govorimo o organskoj hrani?
Objektivno, postoje svi razlozi za organsku hranu, a nijedan protiv! Mnogi ljudi kupuju organsku hranu, jer im je ukusnija nego ne-organska. Organsko voće i povrće rastu sporije i imaju niži sadržaj vode (i do 30 posto više suhe tvari), što doprinosi punijem okusu hrane. Organska hrana sadrži više vitamina C i glavnih minerala – kao što su kalcij, magnezij, željezo i krom, kao i antioksidanse koji sprječavaju pojavu raka. Organsko mlijeko ima prirodno više omega-3 masnih kiselina, vitamina E, A (beta karotena) i drugih antioksidansa.

Posljednjih godina, sve češće se mogu čuti upozorenja da je većina namirnica “obogaćena” aditivima.
Samo 32 od 290 prehrambenih aditiva odobrenih u EU dozvoljeni su u organskoj hrani. Među onima koji su zabranjeni jesu hidrogenizirane masnoće, aspartam i monosudium glutaminat, koji su povezani sa zdravstvenim problemima. Najbolji način da izbjegnete pesticide jest da jedete organsku hranu, jer su zabranjeni u njenoj proizvodnji. U EU više od 40 posto ukupne količine neorganskog voća, povrća i kruha sadrži otrovne pesticide. Na primjer: sve naranče, 90 posto kruha, 72 posto grožđa, 95 posto krušaka…

U kojoj mjeri je proizvodnja organske hrane u skladu s načelima očuvanja životne sredine?
Sve organske farme i hrana provjeravaju se inspekcijski najmanje jednom godišnje. Organska poljoprivreda ima najhumanije uvjete za život životinja. Smanjuje zagađenje uslijed prskanja, proizvodi znatno manje ugljičnog dioksida…

Koje oznake treba imati proizvod iz ove kategorije?
Organski proizvod mora imati certifikat izdan od akreditiranog tijela. Hrana u ambalaži ima još i znak “bio”, “eko” ili “organsko”, a domaći proizvod i nacionalni znak.

Koje uvjete poljoprivrednici moraju ispuniti da bi mogli proizvesti organsku hranu?
Prije svega, moraju imati čisto zemljište, udaljeno od potencijalnih zagađivača. Osim toga, podrazumijeva se da se u proizvodnji ne koriste sintetička gnojiva, herbicidi i pesticidi, kao i da se stoka i perad hrane organskim namirnicama.

Kakva je budućnost organske hrane kod nas?
U našoj zemlji, organska hrana proizvodi se na sve više poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska je kao stvorena za proizvodnju organske hrane, a to je pokretač koji će pokrenuti sve ostale privredne grane.

Mogu li naši građani sebi priuštiti ovu vrstu hrane, koja je prilično skupa?
Ljudi koriste termine “zdrava” ili “nešpricana” hrana, i kad god može, kupuje ju. U Europi je ona skuplja svega 20-30 posto u odnosu na konvencionalnu hranu. Taj trend će uskoro doći i kod nas.

Fotografije: Shutterstock, Dreamstime

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (No Ratings Yet)
Loading ... Loading ...
Povezane vijesti:

Ostavite komentar