Categories Stvarni život

KAD NETKO KAŽE da mu je “slomljeno srce”, izgleda da to ipak nije samo fraza

FOTO: GULIVER/GETTY IMAGES/THINKSTOCK

Srce je moguće slomiti, tvrde znanstvenici, preciznije – ono može pretrpjeti oštećenja ili čak otkazati nakon nekog stresnog ili tužnog događaja, za što znanstvenici krivicu svaljuju na mozak.

Švicarski znanstvenici proučavali su ljude s rijetkim i neobičnim sindromom koji se naziva takocubo kardiomiopatija, ili narodski rečeno “sindrom slomljenog srca”.

Ovaj sindrom se manifestira slabljenjem i “preskakanjem” srca, do čega dolazi iznenada, najčešće nakon stresnog ili emotivnog šoka, poput teškog gubitka, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu “European Heart Journal”.

Ono što je “čudno” je to da takvi pacijenti uglavnom imaju “potpuno normalne koronarne arterije i nemaju ozbiljnije blokade ili ugruške u krvnim žilama”, navodi se na stranici Sveučilišta John Hopkins.

Sindrom je nazvan stručno “takocubo” po obliku srca kod ljudi koji od njega pate, a podsjeća na japanski vrč istog imena. Razlikuje se od srčanog udara, ali ima slične simptome, uključujući i otežano disanje i bolove u grudima.

Najčešći okidač

Okidač je, najčešće, neki nesretan događaj, ali srce u ovakvo stanje može doći i poslije nekog uzbudljivog, značajnog događaja, poput vjenčanja ili prvog dana na novom poslu.

Problemi sa srcem u ovom smislu mogu biti privremeni, odnosno srčani mišić može se oporaviti u nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, ali u nekim slučajevima, ako se ugroženoj osobi stručna pomoć ne pruži u prvih 48 sati, mogu biti i smrtonosni.

Pretpostavlja se da u Velikoj Britaniji “sindrom slomljenog srca” svake godine pogodi oko 2.500 ljudi, kako piše BBC.

Liječnica Jelena Gadri i njene kolege iz Sveučilišne bolnice u Zürichu promatrali su što se događa u mozgovima 15 pacijenata sa “sindromom slomljenog srca”. Sken mozga kod ovih pacijenata pokazao je znatne razlike, u odnosu na mozgove 39 zdravih ljudi, koji su sudjelovali u ispitivanju.

Kod ljudi koji su patili od “sindroma slomljenog srca” zabilježena je slabija komunikacija između dijelova mozga koji kontroliraju emocije i nesvjesnih ili automatskih reakcija tijela, kao što su, na primer, otkucaji srca. Ovi dijelovi mozga su, kako se misli, oni koji kontroliraju naš odgovor na stres.

“Emocije se obrađuju u mozgu, tako da je pojmljivo da bolest počinje u mozgu, s manjim ili većim utjecajem na srce”, ocijenila je Gadri.

Međutim, točan put bolesti još nije poznat te je potrebno provesti dodatne studije jer znanstvenici jednostavno ne raspolažu rezultatima skena mozgova pacijenata prije ili u vrijeme kada razviju “sindrom slomljenog srca”, pa istraživači ne mogu biti sigurni izaziva li oslabljena komunikacija između dijelova mozga takocubo sindrom ili je obrnuto.

Američki znanstvenici su prije nekoliko godina utvrdili da se ovaj sindrom najčešće javlja u proljeće i ljeto, dok srčani udar ljude najviše pogađa u zimu.

Čak sedam posto žena u menopauzi, koje vjeruju da su doživjele srčani udar, zapravo su pogođene takocubo sindromom.

Jedna američka studija pokazala je da žene osam puta češće od muškaraca iskuse bolove u grudima zbog stresa, posebno one starije od 55 godina, koje su tri puta ugroženije od mlađih. Zašto je to tako, još se ne zna.

Jedno istraživanje objavljeno prije pet godina pokazalo je da je broj ljudi koji umru mjesec dana nakon što su izgubili voljenu osobu, dvostruko veći od onih koji nisu pretrpjeli sličan gubitak.

Znanstvenici također naglašavaju da brak u kojem se partneri međusobno podržavaju predstavlja tampon zonu protiv stresa.

Partneri se, također, brinu jedno o drugom i vode računa o međusobnom zdravlju, podsjećajući jedno drugo na to da popiju ljekove, hrane se zdravo i ne piju previše alkohola.

IZVOR: METRO-PORTAL.RTL.HR

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pratite nas na Instagramu